Riječ je o programu "Dani Instituta za fiziku" koji se održavaju već šesti put, a ove će godine 15. i 16. veljače vrata Instituta biti otvorena svim građanima koje zanima da se na izravniji način upoznaju s istraživačkom djelatnošću kojom se bave znanstvenici na Institutu.
Na okruglome stolu bilo je tako riječi o energetskim potrebama čovječanstva u budućnosti, genetskomu inženjeringu, molekularnim mehanizmima, bolestima i novim lijekovima, novim materijalima i tehnološkim procesima, živo-neživoj tehnologiji, biomimetici, znanosti i etičnosti.
O tim su temama govorili znanstvenici Đuro Miljanić i Ivica Rubelj s Instituta Ruđer Bošković, ravnatelj Instituta za fiziku Milorad Milun, te docent na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Željko Tanjić, a moderator je bio Antonio Šiber, znanstvenik Instituta za fiziku.
Potrebe čovječanstva za električnom energijom sve su veće a zalihe su neobnovljivih izvora energije sve manje pa znanstvenici intenzivno istražuju alternativne načine dobivanja energije, kao što je fuzija.
Ipak, smatra Đuro Miljanić, komercijalno korištenje te energije neće biti moguće prije 2050. pa bismo trebali puno ozbiljnije shvatiti potrebu štednje energije, a u tomu kontekstu promisliti i što, primjerice, znači kada se modernim terenskim vozilima dovezemo na kavu na Trg bana Jelačića ili ako idemo na skijanje u Dubai. Puno su pak ozbiljniji podatci za razmišljanje kada se zna da jedna šestina stanovnika Zemlje troši istu količinu energije kao ostalih pet šestina.
Jedno od pitanja koje će biti sve važnije u budućnosti jest i potreba za smanjivanjem emisije ugljičnoga dioksida (CO2) pa se tako, rečeno je, Europa obvezala da će do 2020. smanjiti emisiju CO2 u odnosu na onu s kraja prošloga stoljeća.
Dotaknuta su brojna pitanja - kloniranje ljudskih organizama, uporaba matičnih stanica te etičke dvojbe s tim u vezi, kao i nevjerojatna predviđanja vezana za mogućnosti nano-tehnogije.
Postavljeno je i pitanje o mogućemu kraju znanosti, etičnosti same znanosti, problemima patentiranja koji se očituju i u tomu da velike farmaceutske tvrtke patentiraju dijelove ljudskoga genoma pa upitnim postaje mogućnost širenja novonastaloga znanja, kao i mnoga druga pitanja.
Ipak, znanstvenici vjeruju da "znanost neće izumrijeti dok bude neba iznad nas", a Milorad Milun smatra da će 21. stoljeće biti u znaku humanističkih znanosti zbog, kako je rekao, interneta kao enormnoga društvenog fenomena.