HINA - Financijski servis
Ukupna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj nastavila je rasti - procijenjena zaduženost stanovništva u odnosu na BDP povećana je s 35,9 posto na kraju 2005. na 38 posto koncem lipnja 2006., podaci su iz najnovije Makrobonitetne analize Hrvatske narodne banke.
Prosječna je zaduženost po zaposlenom s oko 58 tisuća kuna na kraju 2005. porasla na oko 63 tisuće kuna na koncu lipnja prošle godine, no analitičare za sada ne zabrinjavaju pokazatelji tereta otplate duga.
Osnovna kategorija zaduženosti stanovništva i dalje je dug prema poslovnim bankama, koji čini oko 96 posto ukupnog duga stanovništva, a što je, napominju analitičari središnje banke, rezultat nastavka snažnog rasta ponude sve jeftinijih kredita poslovnih banaka.
Prema zadnjim podacima HNB-a, ukupni krediti stanovništva kod banaka na kraju prosinca prošle godine iznosili su 95,7 milijardi kuna, pa proizlazi da bi na svakog zaposlenog Hrvata u prosjeku 'otpalo' 67 tisuća kuna kredita.
Analitičari središnje banke u najnovijoj Makrobonitetnoj analizi napominju da je kreditna zaduženost građana u Hrvatskoj gotovo upola veća nego u većini novih članica EU - iskazano u eurima, u Hrvatskoj je sredinom prošle godine iznosila 36,4 posto BDP-a, a u usporedivim zemljama nije prelazila 19 posto BDP-a.
No, analitičari HNB-a pritom naglašavaju utjecaj ponude bankovnih kredita stanovništvu na takva kretanja pokazatelja zaduženosti.
Hrvatski bankarski sektor dosegnuo je, naime, određeni stupanj tržišne zrelosti i konkurentnosti prije nego bankovni sustavi većine usporedivih zemalja.
S razvojem njihovih bankovnih sustava i u usporedivim zemljama mogla bi se očekivati slična kretanja, a procjenjuje se da za približno pet godina više ne bi trebalo biti razlike u relativnoj razini zaduženosti stanovništva između Hrvatske i većine novih članica EU.
Analitičari središnje banke također ističu da je veći udio kredita stanovništvu u BDP-u u Hrvatskoj praćen i većim udjelom depozita građana kod banaka u BDP-u - u Hrvatskoj je krajem lipnja 2006. iznosio 43,3 posto BDP-a, dok se kod većine usporedivih zemalja kreće u rasponu od 20 do 30 posto BDP-a.
Osim depozita kod banaka, stanovništvo u Hrvatskoj sve više ulaže i u druge oblike štednje, primjerice investicijske fondove, sve se više okreće i stambenim štedionicama, pa analitičari procjenjuju da bi ukupna štednja stanovništva u Hrvatskoj mogla iznositi oko 50 posto BDP-a.
Agregatni pokazatelji tereta otplate duga stanovništva zasad ne zabrinjavaju. Procjenjuje se da bi teret otplate glavnice s kamatama u bruto raspoloživom dohotku na kraju lipnja 2006. trebao iznositi 6 posto, a taj je pokazatelj gotovo konstantan od 2003. godine, navodi se u analizi.
Analitičari HNB-a smatraju da se to može pripisati smanjenju kamatnih stopa banaka na dugoročne kredite stanovništvu s oko 12 posto na kraju 2000. na oko 6,5 posto sredinom prošle godine i sve većoj ponudi kredita na sve dulje rokove.