Među posthumno odlikovanima je i posljednji talijanski šef policije Zadra koga su partizani strijeljali dvije godine nakon završetka rata i koga su tadašnje jugoslavenske vlasti stavile, zajedno s još 25-oricom, na popis traženih talijanskih ratnih zločinaca.
Dramu julijsko-dalmatinskog naroda prouzročile su "slavenska krvoločna mržnja i bijes te slavenske aneksionističke težnje, koje su prevagnule osobito u Mirovnom ugovoru 1947. i koje su poprimile zloslutne obrise etničkog čišćenja", rekao je talijanski predsjednik Giorgio Napolitano u govoru prilikom predaja odličja žrtvama fojbi. Napolitano je dramu fojbi nazvao "barbarstvom stoljeća" i pozvao na otkrivanje istine.
Na kraju je Napolitano kazao kako je Europa rođena na "odbacivanju agresivnih i ugnjetavačkih nacionalizama od onog koji se izrazio fašističkim ratom do onog koji se pokazao u valu jugoslavenskog terora u Veneciji Juliji".
"Europa isključuje, naravno, svaki revanšizam", rekao je Napolitano.
Na svečanoj ceremoniji u Quirinaleu, sjedištu talijanskog predsjednika, Napolitano je uručio odličja obiteljima žrtava fojbi i progona od strane Titovih partizana, među kojima su medalje dobili i članovi obitelji zadarskih industrijalaca Nicoloa i Pietra Luxarda, te Vincenza Serrentina, posljednjeg talijanskog šefa policije u Zadru.
Serrentina je na taj položaj postavilo ministarstvo unutarnjih poslova Talijanske Socijalne Republike, odnosno one koju je poslije kapitulacije Italije 8. rujna 1943. u mjestu Salo' na sjeveru Italije osnovao Mussolini. Poslije odlaska Nijemaca iz Zadra i prije ulaska (1. studenog 1944.) partizana, Serrentino je otišao u Trst, gdje su ga 1945. partizani zarobili i odveli o logor. Jugoslavenska strana je, premda se već nalazio u rukama partizana, Serrentina stavila na popis 26 traženih Talijana optuženih za ratne zločine na kojem je bio i Mario Roatta, vrhovni zapovjednik talijanske okupatorske vojske. Zahtjev za njihovo izručenje je poslan saveznicima. Partizani su Serrentina osudili i strijeljali 15. svibnja 1947. pokraj Šibenika, gdje je i pokopan.
U Basovizzi pokraj Trsta gdje se nalazi najveća fojba, kraška jama u koju su, kako ističu talijanski mediji, potkraj Drugog svjetskog rata bacane mnoge nevine osobe i koja se obilježava kao mjesto žrtava Titovih partizana, danas je otvoreno obnovljeno spomen obilježje.
U Trstu je također održana memorijalna svečanost na kojoj su predana odličja kojima je talijanski predsjednik odlikovao žrtve fojbi. Ukupno je u raznim gradovima Italije predano 350 odličja i medalja predsjednika države obiteljima žrtava fojbi u koje je, kako danas pišu talijanska glasila, bačeno 10.000 do 15.000 Talijana.
List Repubblica piše u subotu i o izjavi hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića koji je talijanske izbjeglice nazvao "optantima", te iznosi kako je 350 tisuća Talijana bilo prognano.
Italija se mora početi obračunavati sa zločinima koje je počinila u prošlosti, prenosi Repubblica Mesićeve riječi, te dodaje kako je hrvatski predsjednik kazao da Rim nije platio ratnu odštetu. Odbor za vanjske poslove Senata kojim predsjeda bivši premijer i ministar vanjskih poslova Lamberto Dini zatražio je od talijanske vlade da zauzme službeno stajalište glede Mesićeve izjave da su "fojbe reakcija na fašističke zločine".
List piše i kako je talijanski ministar vanjskih poslova Massimo D'Alema predložio tijekom nedavnog posjeta Ljubljani ponovno razmatranje Rimskih ugovora iz 1983. kojima je tadašnja Jugoslavija prihvatila isplatiti 110 milijuna dolara obeštećenja za imovinu talijanskih izbjeglice. Slovenija je uplatila 75 milijuna dolara na luksemburški račun, dok Hrvatska nije uplatila 35 milijuna dolara koliko je trebala uplatiti, piše Repubblica.
U talijanskom parlamentu je održana minuta šutnje u spomen žrtvama fojbi.