HNS-ovci su, u raspravi o prijedlogu novoga zakona o popisima birača, svoju potporu tom zakonu uvjetovali prihvaćanjem njihova amandmana da se svim kandidatima na izborima dopusti uvid u popise birača.
Nikola Vuljanić (HNS) istaknuo je da sudionicima izbora i ne trebaju podaci o JMBG-u ili nacionalnosti birača, koji su i zaštićeni kao osobni podaci, ali da trebaju imati uvid u imena i adrese birača, jer su ti podaci, ustvrdio je, navedeni čak i u telefonskom imeniku.
Palarić je zatim izvijestio da će Vlada prihvatiti HNS-ov amandman te na taj način riješiti sukob između interesa javnosti i sudionika na izborima. "Riješit ćemo to na način da ćemo prihvatiti vaš amandman, ali samo što se tiče imena i prezimena te adrese birača, ne i njihovog JMBG-a, nacionalnosti i spola", poručio je HNS-ovcima.
Takav su stav Vlade podržali i ostali saborski klubovi, iako je Pero Kovačević (HSP) istaknuo da svaki birač mora dati svoje dopuštenje da stranke i ostali sudionici izbora mogu imati uvid u njegove podatke.
Novim zakonom o popisima birača Vlada, po hitnom postupku, predlaže da se popisi birača vode u elektroničkom obliku.
Zakonom se predlaže da se diplomatske misije i konzularna predstavništva u inozemstvu obvežu na vođenje prethodne registracije birača koji će glasovati na njihovu području.
Građani koji žele glasovati u inozemstvu moći će se registrirati tijekom cijele godine, do zaključno 14 dana prije izbora, a na sam dan izbora u popise će se moći upisati samo oni birači koji se iz objektivnih razloga ne stignu upisati ranije.
Zakonom se propisuje i da mladi birači, koji u vrijeme zaključenja biračkih popisa nisu navršili 18 godina, a punoljetnost će steći do dana održavanja izbora, mogu izaći na izbore.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić odbacio je optužbe da su do sada birački popisi bili manjkavi i nevaljani, istaknuvši da je razlika u broju stanovnika i broju upisanih u biračke popise posljedica toga što više od 400 tisuća hrvatskih državljana živi izvan Hrvatske, dakle upisani su u biračke popise, ali ne i u popis stanovništva. Tomu, kaže, treba pribrojiti i više tisuća državljana koji formalno imaju prebivalište u Hrvatskoj, ali u njoj ne žive, kao i zbog rata izbjegle osobe koje se još nisu vratile u Hrvatsku, a evidentirane su u popisima birača.
Palarić je potvrdio da je za zadnjih predsjedničkih izbora bilo zlouporabe biračkog prava na način da se neke osobe glasovale u ime umrlih, te najavio da će se takve i sve ostale izborne zlouporabe ubuduće strogo kažnjavati.