"Ured Hanžeković-Radaković za HTV radi uglavnom pisanje rješenja o ovršnom postupku za neoprezne penzionere koji nisu na vrijeme uplatili porez, a HRT im je, za razdoblje od 7. veljače do 14. ožujka 2006., isplatio 3,5 milijuna kuna", ustvrdio je Rožić na konferenciji za novinare u Saboru.
Dodao je da je i bivša supruga jednog od partnera u tom odvjetničkom uredu Iva Hanžeković, od kraja siječnja do kraja ožujka prošle godine, od HRT-a "ubrala" 5,5 milijuna kuna, i to bez javnog natječaja.
Rožić je kazao i da je te i ugovore o vanjskoj produkciji glavnom državnom odvjetniku odnio na sugestiju glavnog ravnatelja HRT-a Mirka Galića, koji mu je u saborskoj raspravi prošlog četvrtka rekao kako nema saznanja o nezakonitostima na HRT-u, uputivši zastupnika da se obrati za to nadležnim institucijama.
U državnom odvjetništvu ga je, kaže, uz Bajića dočekao i ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan, koji ga je izvijestio da se istraga o navodnim nezakonitostima u poslovanju HRT-a vodi više od godinu dana.
"Oni su iznenađeni ugovorima koje sam im donio pa očekujem i nekakve rezultate njihove iznenađenosti", rekao je Rožić.
Ustvrdio je da su ugovori o vanjskoj produkciji pojedincima omogućili da u sat vremena zarade između 50 i 60 tisuća kuna, a da ih sama izrada programa pritom ništa ne košta, budući da im je, tvrdi, HRT ugovorno omogućio da se koriste prostorima, tehnikom i osobljem javne televizije.
Rožić je odbacio Galićeve tvrdnje da ugovore o vanjskoj produkciji nije trebao tražiti zaobilaznim putem, već da ih je mogao dobiti na HRT-u, kazavši kako je od Ravnateljstva HRT-a te ugovore zatražio još prije dvije godine, ali da do danas nije dobio odgovor.
Tvrdi i da Galić ne govori istinu kad kaže da državna revizija nije našla nepravilnosti na HRT-u.
"Ja tvrdim drugačije, a najlakše je sve provjeriti kod Šime Krasić", rekao je Rožić.
Podsjetio je da HRT ubire porez od građana, te zaključio kako građani, shodno tomu, imaju pravo tražiti uvid u poslovanje te kuće.
Rožićev stranački kolega Tonči Tadić založio se za što skorije donošenje novog zakona o privatizaciji, bez kojega se, smatra, ne bi trebalo ići u nove privatizacije.
Kazao je kako ima informacije da će Vlada u svom prijedlogu novog zakona radnicima onemogućiti da dionice iz ESOP programa uknjiže prije nego što ih otplate.
Tadić se protivi takvom rješenju, te upozorava da je knjiženje na još neotkupljene dionice omogućeno strateškim partnerima.
Smatra, međutim, da radnici dionice ne bi trebali dobivati besplatno, nego po tržišnoj cijeni, uz dugi rok otplate, s tim da bi se dividenda koristila za otplatu kredita.
Na taj bi se način, drži Tadić, destimulirala prodaja dionica u bescjenje, a tzv. torbarenje bi se, smatra, trebalo suzbijati i tako da dionicama iz ESOP-a upravljaju posebne tvrtke ili profitne zaklade.
Tadić se zalaže i da se velike tvrtke, poput brodskog "Đure Đakovića" privatiziraju po posebnim zakonima.
Predlaže i da se u zakon uvede odredba po kojoj bi sve jedinice lokalne samouprave imale pravo na 25 posto plus jednu dionicu tvrtki na njihovu području, a tamo gdje to nije moguće, predlaže da se dioničarskim sporazumima gradovima i općinama ustupi mjesto u nadzornom i upravnom odboru.