POSLOVNI PREGLED BROJ 509

1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA

HFP: niti jedna ponuda za Vupik

U drugom pokušaju prodaje, krajem prošle godine, HFP je za 849.541 dionicu Vupika oglasio početnu cijenu od 237.871.480 kuna, odnosno 30 posto od nominalne vrijednosti tog vlasničkog udjela u vukovarskom poljoprivrednom kombinatu.

Ponudbenu dokumentaciju u ovom su krugu privatizacije otkupile tvrtke Žito iz Osijeka, Viro iz Virovitice, Dom holding te Kutjevo, a prema riječima prisutnih predstavnika sindikata koji djeluju u Vupiku, iz osječkog Žita uspostavili su i kontakt s radnicima.

Glavni povjerenik Slavonsko-baranjskog sindikata za Vupik Jovica Živanović je kazao kako, s obzirom na stanje u tom kombinatu, nije niti očekivao ozbiljnije ponude, odnosno da nije bilo za očekivati da će netko ponuditi 237 milijuna kuna za dionice i oko 300 milijuna kuna za namiru obveza Vupika, te sredstva za ulaganje u tvrtku kao i isplatu otpremnina 'suvišnim' radnicima.

HFP: potpisan ugovor o prodaji Iteksa radnicima

Kako su izvijestili iz HFP-a, kupoprodajni ugovor potpisali su predsjednik HFP-a Grga Ivezić te opunomoćenik radnika dioničara i direktor Iteksa Vlatko Blažek.

Iteks tako u trećem krugu privatizacije prelazi u većinsko vlasništvo 59 zaposlenika tvrtke, okupljenih oko današnjeg direktora, a nekadašnjeg stečajnog upravitelja Iteksa.

U ponudi su se novi vlasnici Iteksa obvezali uložiti milijun kuna vlastitih sredstava u razdoblju od pet godina od potpisivanja kupoprodajnog ugovora te 193 od trenutnih 245 zaposlenih na neodređeno vrijeme u toj tvrtki zadržati na razdoblje od četiri godine, odnosno do 2011. godine.

Ponudi zaposlenika bili su priloženi i ugovori s vodećim dobavljačima te najvećim vjerovnicima Iteksa o obročnom plaćanju dospjelih obveza, koje su sredinom prošle godine ukupno iznosile više od 13,3 milijuna kuna.

Iločki proizvođač odjeće i tekstila uglavnom se bavi lohn poslovima za dva strana partnera (talijanski Benetton i njemački Huber) i nema svoju maloprodajnu mrežu niti vlastitu proizvodnju, a od 1991. do 2001. godine bio je u stečaju te deset godina nije bio na tržištu.

Vlada: nacionalni program restrukturiranja brodogradnje

Cilj je da svako brodogradilište, nakon prijelaznog razdoblja, može poslovati profitabilno s istim oblicima i razinama potpore kao u EU, istaknuo je potpredsjednik Vlade Damir Polančec koji je predložene programe nazvao prvim sveobuhvatnim planom sanacije i restrukturiranja pet državnih brodogradilišta (3. maj, Kraljevica, Brodosplit, Brodotrogir i Uljanik).

Kako se procjenjuje da će Komisiji trebati 30 do 40 dana za analizu, a tu je i razdoblje konzultacija i pregovora, za koje se procjenjuje da bi moglo potrajati i šest mjeseci, do tog konačnog dogovora država će brodogradilištima pomoći kroz državna jamstva.

U rujnu prošle godine Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je izdavanje državnih jamstava brodogradilištima do ukupno oko 4,2 milijarde kuna, a do sada je od toga iskorišteno oko dvije milijarde kuna.

Kao najvažnije aktivnosti predviđene i individualnim programima, Polančec ističe rješavanje pitanja temeljnog kapitala s obzirom da su ukupni gubitci hrvatskih brodogradilišta daleko iznad temeljnog kapitala, te rješavanje problema pomorskog dobra.

Planovima je predviđeno da dio obveza brodogradilišta preuzme država i u svakom bi se brodogradilištu utvrdio iznos obveza koji bi država preuzela na sebe u razdoblju od 2007. do 2012. ili 2015. godine, a te bi se obveze prenijele u temeljni kapital kako bi on postao pozitivan.

Uz ogradu da još nema podataka sa stanjem 31. prosinca prošle godine, već sa stanjem 30. rujna, Polančec je novinarima kazao kako brojke za svih pet brodogradilišta govore da je njihov temeljni kapital 1,6 milijardi kuna, rezerve i zadržana dobit oko 3,5 milijardi kuna, da sa stanjem 30. rujna prošle godine akumulirani gubitci u svim brodogradilištima premašuju 9 milijardi kuna, a ukupne su im kratkoročne i dugoročne obveze oko 8,5 milijardi kuna.

Potpredsjednik Vlade nije želio govoriti o ukupnim obvezama koje bi država preuzela na sebe, jer bi se dio odnosio i na ulaganja u tehnološku obnovu, a otvoreno je i pitanje tko će izvršiti ta ulaganja s obzirom da to može biti država kroz sanaciju i restrukturiranje, ali i privatni partner u budućnosti.

No, neslužbene računice govore da bi se u idućih pet do sedam godina moglo raditi o iznosu od oko milijardu eura.

Velikim problemom u svakom brodogradilištu Polančec je označio i neriješeno pitanje pomorskog dobra koje je u nekim brodogradilištima unijeto u temeljni kapital.

Tako je u pulskom Uljaniku u imovinu društva unijeto pomorsko dobro i sve nekretnine izgrađene na njemu, pa će se kod tog brodogradilišta, kaže Polančec, morati smanjivati temeljni kapital. Dodaje i da će kod ostalih brodogradilišta trebati utvrditi novu granicu pomorskog dobra i nakon toga imovinu koja nije na njemu unijeti u temeljni kapital, a čime će se smanjiti potreba unosa sredstava kako bi temelji kapital bio pozitivan.

Kao osnove u procesu restrukturiranja brodogradilišta Polančec ističe hitnu privatizaciju neosnovnih djelatnosti, smanjenje broja zaposlenih, gdje je to potrebno uz stimulativne otpremnine, povećanje proizvodnosti i efikasnosti, promjenu proizvodnog portfelja, odnosno gradnju složenijih brodova, poboljšanje sustava upravljanja, objedinjavanje nabave, itd.

Važnost brodogradnje za hrvatsko gospodarstvo članovi Vlade potkrijepili su nizom podataka - direktno zapošljava više od 11 tisuća ljudi, ima više od pet tisuća kooperanata, prema knjigama narudžbi u razdoblju od 2007. do 2012. njen će izvoz premašiti 7,3 milijarde dolara, oduzme li se od toga potrebni uvoz, neto efekt izvoza brodogradnje u tom će razdoblju biti 3 milijarde dolara, a hrvatska brodogradilišta pokrivaju i 1,3 posto svjetskog tržišta i narudžbi.

Vlada predala pregovaračka stajališta za 6. poglavlje

Prema vladinu priopćenju, to će stajalište biti distribuirano kao dokument Međuvladine konferencije o pristupanju Hrvatske Uniji.

To je pregovaračko stajalište predano kao odgovor na pismo njemačkog predsjedništva Unije u kojem je vlada obaviještena da je stav svih država članica Unije da je Hrvatska odgovarajuće pripremljena za početak pregovora u ovom poglavlju, kaže se u priopćenju.

Pregovaračko stajalište za poglavlje 6. "Pravo trgovačkih društava" usvojila je hrvatska vlada koja usvaja pregovaračka stajališta u pregovorima o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji za svako pojedino poglavlje pravne stečevine Unije.

Hrvatska je vlada u dosadašnjem tijeku pregovora o pristupanju usvojila i predala Predsjedništvu EU-a ukupno devet pregovaračkih stajališta, dodaje se u vladinu priopćenju.

Vlada: plasman obveznica

Ministar financija Ivan Šuker ističe da će se sredstva od državnih obveznica utrošiti na otplate glavnica inozemnog i domaćeg duga duga (oko 850 milijuna kuna), te za isplatu poticaja poljoprivredi. Naime, uz 250 milijuna kuna poticaja koje je već isplatilo Ministarstvo poljoprivrede do ožujka ove godine isplatit će se još nešto više od milijardu kuna, kazao je Šuker.

Vlada je dala i državno jamstvo koje će omogućiti da Lučka uprava Ploče sa Svjetskom bankom sklopi ugovor o zajmu u iznosu 58,8 milijuna eura za financiranje Projekta integracije trgovine i transporta. Ukupni troškovi Projekta integracije trgovine i transporta Luke Ploče procjenjuju se na 91 milijun eura, a uz zajam Svjetske banke, financirao bi se i s 11,2 milijuna eura zajma Europske banke za obnovu i razvoj, dok bi država iz proračuna za njega osigurala 21 milijun eura.

2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

Rast industrijske proizvodnje

Industrijska proizvodnja u 2006. u usporedbi s proizvodnjom iz 2005., očišćena od slučajnih utjecaja, veća je za 4,9 posto.

Prognoze EIZ: gospodarski rast u 2006. 4,8 posto, u 2007. oko 4,5 posto

Prognoze Ekonomskog instituta prikazane u publikaciji Croatian Economic Outlook Quarterly pokazuju rast BDP-a za 4,5 posto u 2007. godini, čemu će posebno doprinijeti ubrzanje rasta osobne potrošnje i izvoza, navodi se u priopćenju za javnost u povodu objavljivanja novog broja navedene publikacije.

Pritom se ističe kako će osobna potrošnja rasti kao rezultat rasta plaća i povoljnih kretanja na tržištu rada, te zbog izdašnijih transfera stanovništvu iz državnog proračuna.

Očekivano ubrzanje rasta ukupnog izvoza temelji se na uspostavljenim pozitivnim trendovima kod izvoza roba, te znatnom unaprjeđenju izvoza usluga, ponajprije turističkih usluga.

Rast uvoza trebao bi usporiti i donijeti pad deficita na tekućem računu bilance plaćanja, s oko 8,1 posto BDP-a u 2006. na 7,4 posto u 2007., navodi se u priopćenju.

Procjenjuje se također da bi inflacija u 2007. trebala ostati razmjerno niska, u prosjeku 2,7 posto (u 2006. iznosila je 3,2 posto), usprkos sve snažnijim inflacijskim impulsima koji dolaze iz sektora komunalnih dobara.

Analitičari Ekonomskog instituta upozoravaju i na nekoliko značajnih neizvjesnosti i rizika vezanih za ostvarivanje projiciranih kretanja.

Jedno od pitanja je vezano za posljedice mjera Hrvatske narodne banke usmjerenih na zaustavljanju rasta kredita. Mjere HNB-a utjecat će na uvjete kreditiranja prvenstveno stanovništva i malih poduzeća, a tek u manjoj mjeri na kreditiranje srednjih i velikih poduzeća, što bi ipak moglo dovesti do usporavanja rasta osobne potrošnje i investicija, te do određenog usporavanja ukupnog gospodarskog rasta, ističe se u priopćenju.

U pogledu fiskalne politike upozorava se da bi postizanje projiciranog fiskalnog deficita od 2,8 posto BDP-a u 2007. moglo biti otežano zbog povećane predizborne državne potrošnje, što bi moglo utjecati na daljnje odgađanje rješavanja strukturnih problema.

Ekonomski institut i u najnovijem je broju Croatian Economic Outlooka ostao pri procjeni gospodarskog rasta od oko 4,5 posto u ovoj godini, dok je u odnosu na procjenu iz Outlooka objavljenog krajem listopada prošle godine blago, sa 4,7 na 4,8 posto, korigirao procjenu rasta za prošlu godinu.

Vezano za kretanja u prošloj godini, analitičari Instituta ističu da je, nakon usporavanja u drugom tromjesečju, hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju 2006. zabilježilo solidan rast od 4,7 posto, prvenstveno kao rezultat povećanja osobne potrošnje i investicija.

Solidna gospodarska kretanja u prošloj godini nadopunio je rast zaposlenosti i usporavanje inflacije, ali i pogoršanje vanjskotrgovinske bilance, navodi se u priopćenju te dodaje da je prošla godina bila obilježena i relativno snažnom monetarnom ekspanzijom, te daljnjim rastom inozemnog zaduženja što je potaknulo središnju banku na donošenje mjera za ograničavanje rasta kredita poslovnih banaka.

Fiskalna kretanja u prvih devet mjeseci 2006. ukazuju na nastavak konsolidacije, zbog čega se može očekivati ostvarivanje zacrtanog deficita od 3 posto BDP-a. Tome je doprinio solidan rast prihoda proračuna središnje države od 10 posto, dok su rashodi rasli po umjerenijoj stopi od 5,4 posto, navodi se u priopćenju Ekonomskog instituta.

DZS: prosječna neto plaća za studeni 4.883 kune

Na takvo su pak povećanje plaća za studeni u odnosu na mjesec prije utjecale i isplate 'božićnica'.

U odnosu na studeni 2005. godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za studeni 2006. bila je nominalno viša za 6,3 posto ili za 288 kuna, a realno za 3,7 posto.

Za razdoblje od siječnja do kraja studenog 2006. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je 4.591 kunu. U odnosu na isto razdoblje 2005. to je nominalno više za 5,1 posto ili za 224 kune, a realno je više za 1,8 posto.

U prosincu 0,5 posto manje zaposlenih nego u studenom

Pritom je u pravnim osobama u prosincu bilo 1.124.697 zaposlenih, što je 5.694 osobe ili 0,5 posto manje nego li u studenom.

DZS: pad zaliha gotovih industrijskih proizvoda

Promatrano prema područjima djelatnosti, na mjesečnoj razini, odnosno u prosincu 2006. u odnosu na studeni, zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u rudarstvu i vađenju su povećane za 11,1 posto, dok su u prerađivačkoj industriji, koja u strukturi fizičkog obujma zaliha ima udio 96,37 posto, manje za 0,8 posto.

Hrvatska: pokrivenost uvoza izvozom 48,3 posto

Hrvatska je lani izvezla na strana tržišta roba u vrijednosti od 10,37 milijardi dolara, što je za 1,6 milijardi dolara više nego u godini prije, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Istodobno uzvezeno je roba za 21,49 milijardi dolara, a uvoz je u odnosu na 2005. veći za 2,9 milijardi dolara.

Deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom još je uvijek veći od vrijednosti izvoza i u 2006. iznosio je 11,1 milijardu dolara. U odnosu na godinu prije deficit je veći za 1,3 milijarde dolara ili za 13,5 posto.

Izraženo u kunama pak vrijednost prošlogodišnjeg hrvatskog robnog izvoza iznosi 60,4 milijarde kuna, što predstavlja povećanje za 15,6 posto u odnosu na godinu prije. Uvoz je iznosio 125,2 milijarde kuna, a zabilježio je rast od 13,3 posto.

U prosincu lani ostvarena je najveća mjesečna vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2006. koji je iznosio gotovo 1,1 milijardu dolara. Uz prosinački robni uvoz od 1,8 milijardi dolara, u prosincu je zabilježena i najveća mjesečna pokrivenost uvoza izvozom od 58,5 posto.

Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda povećan 29,3 posto, a uvoz 14,4 posto

Pokrivenost uvoza izvozom dosegnula je 64 posto, što je dobar pokazatelj prema 2005. godini kada je iznosila 57 posto, kazao je glasnogovornik Ministarstva Mladen Pavić.

Uzme li se u obzir da je hrvatski prosjek pokrivenosti uvoza izvozom nešto ispod 50 posto, a u poljoprivredi 64 posto, to opovrgava sve priče o teškom položaju poljoprivredno-prehrambene industrije, kazao je Pavić.

Dobri pokazatelji rezultat su povećanja domaće proizvodnje, ali i uspješnog restrukturiranja prehrambenog sektora proteklih godina, ocijenio je.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva nedavno je pak izjavio kako bi Hrvatski izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ove godine mogao porasti 20 posto, dok će se uvoz biti veći za četiri do pet posto, a pokrivenost uvoza izvozom, prema procjenama, bila bi dobrih 70 posto.

Sindikalna košarica NHS-a: životni troškovi u siječnju za 0,26 posto manji nego u prosincu

Prosječna plaća za studeni iznosila je 4.883 kune, a njome se moglo podmiriti 77,86 posto životnih troškova, što je za 4,94 posto više nego prethodnog mjeseca. Toliki porast je posljedica znatnijeg rasta prosječne plaće zbog isplate božićnica u prosincu i nižih cijena odjeće i obuće zbog sezonske rasprodaje u siječnju.

Podstanarske obitelji trebale su izdvojiti ukupno 8.041 kunu, a pokrivenost prosječnom plaćom iznosila je 60,72 posto. Košarica za dvoje umirovljenika, koji žive u vlastitom stanu, iznosila je 3.357 kuna, a njezina pokrivenost prosječnom mirovinom bila je svega 56,71 posto.

Najskuplja sindikalna košarica zabilježena je u Puli, 7.098 kuna, a najniža u Varaždinu, 5.590 kuna.

3. BANKARSTVO I FINANCIJE

Hanfa: leasingom se najviše financiraju osobna vozila

Podaci o poslovanju 66 leasing tvrtki u Hrvatskoj na kraju rujna prošle godine pokazuju i da je u tom razdoblju aktivno bilo i 23.556 ugovora o zajmu, čija vrijednost iznosi gotovo 8 milijardi kuna.

Samo na leasing osobnih automobila odnosi se 80 posto ugovora o operativnom te gotovo 60 posto ugovora o financijskom leasingu, kao i 60-tak posto ugovora o zajmu.

Ukupna vrijednost ugovora o financiranju osobnih automobila putem leasing kuća tako je na kraju rujna prošle godine bila veća od 11,4 milijarde kuna, a najveći dio tog iznosa, odnosno više od 6,5 milijardi kuna odnosi se na operativni leasing.

Po broju ugovora, na drugom su mjestu gospodarska (teretna i prijevozna) vozila, no po vrijednosti iza osobnih automobila slijede nekretnine.

Preliminarni podaci Hanfe pokazuju i kako je ukupna aktiva 66 hrvatskih leasing kuća na kraju devetog mjeseca lani iznosila nešto više od 26,5 milijardi kuna te da je u odnosu na isto vrijeme 2005. godine povećana za više od 30 posto.

Najveći udio u aktivi, od 31,75 posto ili 8,42 milijarde kuna, imalo je leasing društvo Hypo-Leasing Kroatien, a slijede Erste & Steiermaerkische S-Leasing, s udjelom od 7,83 posto (2,07 milijardi kuna) te Raiffeisen Leasing sa 6,82 posto (1,8 milijardi kuna).

Predstavnici AZ mirovinskih fondova o promjenama zakonske regulative

Kako je na današnjem susretu s novinarima istaknuo direktor društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima (DMF) Allianz ZB Krešimir Gjenero, fondovi su, među ostalim, predlagali veću 'dobrovoljnost' DMF-ova, u koje se prema postojećoj zakonskoj regulativi dobrovoljno ulazi, ali se ne može i dobrovoljno izaći.

Također, predlagana je i mogućnost korištenja sredstava iz dobrovoljne štednje za zalog, mogućnost objedinjavanja mirovinskih društava zbog lakšeg upravljanja te jednostavnija procedura osnivanja zatvorenih DMF-ova, za koje npr. treba provesti istraživanje tržišta na najmanje 1.000 osoba, iako velik broj tvrtki zapravo nema toliko zaposlenika.

No, i uz postojeću regulativu, dodao je, AZ DMF-ovi su lani privukli oko 10 tisuća novih članova, a samo tijekom ovog mjeseca još oko 1.500, dok su prinosi iznosili od 6,24 posto kod AZ Benefita do iznad 12 posto kod nekih od tri zatvorena DMF-a pod upravljanjem Allianz ZB-a.

Predsjednik Uprave društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom (OMF) Allianz ZB Dinko Novoselec osvrnuo se pak na nedavnu odluku Hanfe o smanjenju naknade za upravljanje fondovima s 1,2 na 0,95 posto te je kazao da je, iako će time prinosi klijentima fondova porasti, ta odluka bila preuranjena, da je donesena bez rasprave s predstavnicima fondova ili javnosti te da se njome "ne šalje najsretnija poruka svim institucijama kojima država može promijeniti uvjete poslovanja preko noći i na temelju diskrecijske odluke regulatora".

No, pozdravio je promjene koje će donijeti novi Zakon te rekao da bi, da je taj zakon bio na snazi tijekom prošle godine, prinos AZ OMF-a zasigurno bio veći od postignutih 5,78 posto.

Prokurist Allianz ZB Davor Doko predstavio je pak očekivana kretanja na tržištu kapitala te je istaknuo kako očekuje da će i ova, kao i prošla godina, biti relativno slaba za tržište obveznica, koje čine većinu portfelja MF-ova, ponajprije zbog sve veće ponude, koja bi trebala donijeti stagnaciju ili pad cijena obveznica.

Istodobno je pozdravio najave Vlade o novim inicijalnim (T-HT) ili sekundarnim ponudama dionica (Podravka, Croatia osiguranje i dr.), koje šire ulagačku ponudu mirovinskim fondovima.

Varaždin: potvrđen ugovor o pripajanju Varaždinske burze Zagrebačkoj

Ugovor o pripajanju potvrđen je jednoglasno, a nazočan je bio 21 od ukupno 31 dioničara.

Direktori dviju burzi Ugovor su potpisali 21. prosinca prošle godine, a za njegovo stupanje na snagu potrebna je potvrda skupština obiju burzi. Skupština Zagrebačke burze zakazana je za sutra a po završetku procesa pripajanja u Hrvatskoj će postojati samo jedna burza, koja će poslovati pod tvrtkom Zagrebačka burza, sa sjedištem u Zagrebu.

Nakon Glavne skupštine dioničara Varaždinske burze održana je prigodna svečanost na kojoj je Melita Marčeta, direktorica Varaždinske burze podsjetila kako je Varaždinskoj burzi prethodilo Varaždinsko tržište vrijednosnica utemeljeno 1993. godine.

Kako je rekla, začetnici ideje o utemeljenju Varaždinskog tržišta vrijednosnica bili su Milan Horvat direktor FIMA grupe i varaždinski odvjetnik Nenad Slunjski, a u utemeljenju Varaždinskog tržišta vrijednosnica sudjelovalo je 23 entuzijasta.

Milan Horvat je večeras rekao kako će spajanje burzi pozitivno odraziti na poslovanje stranih investitora koji će doći na objedinjeno tržište kapitala u Hrvatskoj.

I Skupština Zagrebačke burze potvrdila ugovor o pripajanju

Dodao je kako su, nakon jučer donesene istovjetne odluke dioničara Varaždinske burze i današnje odluke skupštine Zagrebačke burze, stvoreni preduvjeti za upis navedenih odluka u sudske registre nadležnih Trgovačkih sudova.

Ugovor o pripajanju Varaždinske burze Zagrebačkoj burzi sklopljen je 21. prosinca prošle godine, a nakon što su ga odobrile skupštine dviju burzi, upis odluka o pripajanju u sudski registar očekuje se otprilike za 30 do 40 dana.

Istovremeno Zagrebačka burza je u procesu uvođenja novog trgovinskog sustava, renomiranog švedskog proizvođača burzovnih sustava OMX-a. Do potpunog uvođenja ove nove trgovinske platforme, dionice i obveznice trgovat će se na postojećim sustavima, MOST i BTS, a u okviru Zagrebačke burze.

Svi dosadašnji zaposlenici Varaždinske burze postat će, ako to žele, zaposlenici Zagrebačke burze. Brokeri članovi ne gube niti jedno od svojih članskih prava, niti će biti bilo kakvih prekida u trgovini.

Govoreći o koristima pripajanja Varaždinske burze Zagrebačkoj burzi, Motušić je kazao kako će ono omogućiti koncentriranje samo na razvoj jedinstvenog mjesta trgovanja, zbog čega će, među ostalim, biti i jednostavnije promovirati hrvatsko tržište.

Upravno vijeće HZMO: prodaja dionica triju tvrtki

Na svojoj 29. sjednici Upravno vijeće HZMO-a donijelo je Program rada Zavoda za 2007., kao i Financijski plan Zavoda za ovu godinu, priopćeno je iz HZMO-a.

Upravno vijeće prihvatilo je i Financijsko izvješće Zavoda za razdoblje siječanj - studeni 2006., te izvješće o portfelju u kojem Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ima više od 50 posto dionica i udjela.

S radom započeo prvi investicijski fond Centar banke

U prva dva mjeseca rada tog fonda, navodi se u priopćenju, odnosno do 31. ožujka ove godine, za sve uplate u CEBA Balanced neće se naplaćivati ulazna naknada.

CEBA Invest je u 100-postotnom vlasništvu Centar banke, a društvo je osnovano u lipnju prošle godine radi osnivanja i upravljanja investicijskim fondovima.

Centar banka spada u male banke, s udjelom u ukupnoj aktivi hrvatskih banaka od oko 0,3 posto, koja je od 1997. godine u vlasništvu Heruc grupe.

Rast kredita banaka 23 posto

No, za razliku od ranije, lani je zabilježen i brži rast kredita trgovačkim društvima, pa je i godišnja stopa rasta kredita poduzećima premašila onu građanima.

Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke o distribuciji kredita banaka po institucionalnim sektorima pokazuju da su ukupni krediti na kraju 2006. bili veći za 35,2 milijarde kuna nego prije godinu dana.

Proizlazi da je zabilježena godišnja stopa rasta kredita od 22,7 posto.

Pritom su krediti poduzećima imali godišnju stopu od 26 posto, a građanima 21,8 posto.

Ukupni krediti stanovništvu na kraju prošle godine iznosili su 95,7 milijardi kuna. Pojednostavljeno gledajući na svakog bi zaposlenog Hrvata u prosjeku 'otpalo' 67 tisuća kuna kredita, dok je primjerice krajem 2005. to iznosilo oko 56 tisuća kuna. U odnosu na prosinac godine prije građani su se zadužili za novih 17,1 milijardu kuna. Više od polovice toga povećanja odnosi se na stambene kredite, koji bilježe visoku godišnju stopu rasta od 33,9 posto.

4. TVRTKE

Skupština vjerovnika Lenca o stečajnom planu 31. siječnja

Stečajna upraviteljica Brodogradilišta "Viktora Lenca" Ombretta Belić-Ilijašić kazala je danas da bi u vlasničkoj strukturi, osim "Uljanika" koji je otkupio tražbine IFC-a i DEG-a te bi preuzeo i tražbine Ministarstva financija (ukupno 60,4 posto), još bili Hrvatska banka za obnovu i razvoj (16,08 posto), Croatia osiguranje (2,3 posto), Fond za razvoj i zapošljavanje (3,9 posto) i Hrvatski fond za privatizaciju (9,4 posto).

Vlasnici s manjim udjelima bili bi i OTP banka, R.L.E. Obrt z Drniša, Hrvatski zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje, REGOS-Središnji registar osiguranika, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Ukupna imovina Brodogradilišta procjenjena je nakon otvaranja stečaja u prosincu 2003. na 244 milijuna kuna, a tražbine vjerovnika koji imaju hipotekarna prava iznose ukupno 690 milijuna kuna.

Ako se predloženi stečajni plan prihvati, razlučni vjerovnici otpisat će 545 milijuna kuna tražbina, a 144 milijuna kuna tražbina pretvorit će u vlasničke udjele.

Vjerovnici općeg isplatnog reda, uglavnom kooperanti brodogradilišta, neće moći namiriti svoje tražbine od 273 milijuna kuna jer bi taj dio duga, prema stečajnom planu, bio otpisan.

Dio kooperanata nije zadovoljan ponuđenim rješenjem, pa su uoči skupštine vjerovnika najavili da će, ako se i njihove tražbine ne isplate ili ne pretvore u vlasničke udjele, podignuti tužbe na Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu.

Po stečajnom planu, radnicima bi bio isplaćen dio tražbina od 15,4 milijuna kuna.

Stečajna upraviteljica Belić-Ilijašić kazala je da su u tijeku razgovori o mogućem ulasku zadarske "Tankerske plovidbe" u vlasničku strukturu "Lenca", odnosno o mogućnosti da dio tražbina od Ministarstva financija, uz "Uljanik", otkupi i ta zadarska tvrtka. To, dodala je, ne bi utjecalo na provedbu predloženog stečajnog plana.

Brodogradilište "Viktor Lenac" je u 2006. poslovalo s pozitivnom nulom i, kako je kazala stečajna upraviteljica, uredno je podmirivalo sve obaveze.

Sada je u tom brodogradilištu zaposleno 560 radnika čija prosječna neto plaća iznosi oko 4.200 kuna, a putem kooperantskih tvrtaka ondje radi još oko 200 radnika.

Prihvati li Skupština vjerovnika predloženi stečajni plan, Brodogradilište "Viktor Lenac" moglo bi nastaviti uspješno poslovanje. Ne podupre li dovoljno vjerovnika stečajni plan, izgledna je likvidacija - namirenje vjerovnika koji imaju hipotekarna prava iz prodaje imovine i zatvaranje više stotina radnih mjesta.

Holcim Hrvatska potpisao ugovor o poticanju održive gradnje s Arhitektonskim i Građevinskim fakultetom

Ugovor predviđa brojne aktivnosti poticanja edukacije na temu održive gradnje - edukaciju studenata i knjige na temu održive gradnje, stručna savjetovanja koja će biti dio programa stalnog stručnog usavršavanja, gostovanja inozemnih stručnjaka itd.

Građevinski, Arhitektonski fakultet i Holcim organizirat će izložbe svjetskih projekata nagrađenih na Holcim Awards natječaju.

U Holcimu su izrazili zadovoljstvo što će imati priliku praktična iskustva industrije na temu održive gradnje prenijeti na studente Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta.

Holcim Hrvatska je dio Holcim Grupe, jednog od vodećih proizvođača cementa i agregata (drobljeni kamen, pijesak i šljunak), odnosno transportnog betona i asfalta, te usluga.

Koncern Agram u 2006. ostvario 3 milijarde kuna prihoda

Najveći dio prihoda odnosi se na Grupu Osiguranje, koju čini sedam osiguravateljnih društava Koncerna Agram u Hrvatskoj i BiH, koja su tijekom 2006. godine ostvarila ukupan prihod od 2,2 milijarde kuna, što je porast od 12 posto prema 2005.

Svi ostvareni rezultati su iznad planiranih, navodi se u priopćenju Agram Koncerna.

Pritom su osiguravateljne tvrtke u Hrvatskoj ostvarile lani premijski prihod veći od 1,8 milijardi kuna, što je u usporedbi s prethodnom godinom porast od 16,4 posto.

Na tržištu osiguranja u Hrvatskoj Koncern Agram zauzima ukupno 22,8 posto tržišta.

Najveći rast premijskog prihoda, u iznosu od gotovo 80 posto, na 201,5 milijuna kuna, ostvario je Agram life, društvo specijalizirano za životno osiguranje.

Sunce osiguranje ostvarilo je 122,3 milijuna kuna premijskih prihoda, što je porast od 27,3 posto, a to je osiguranje tijekom protekle godine učvrstilo svoju poziciju tržišnog lidera u segmentu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.

Euroherc osiguranje lani je ostvarilo premijske prihode od 920,9 milijuna kuna ili 9,5 posto veće, a Jadransko osiguranje bilježi također rast premijskih prihoda od 12,3 posto, na 612,8 milijuna kuna.

Jedno od glavnih strateških opredijeljena Koncerna i u ovoj godini je daljnje jačanje dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja temeljeno na odličnoj infrastrukturi, kadrovskim i tehničkim kapacitetima Poliklinika Sunce.

Tijekom protekle godine otvorene su nove suvremeno opremljene poliklinike u Osijeku i Rijeci, uskoro će biti otvorena i središnja Poliklinika Sunce u Zagrebu, a nastavljaju se i radovi na izgradnji poslovno-kulturnog centra Eurodom u Osijeku.

Potpisan sporazum o poslovnoj suradnji PPK Valpova i Agrokora

U ime tvrtke Agrokor d.d. sporazum je potpisao Ivan Škorić, direktor Belja d.d., a u ime PPK Valpovo d.d. Branko Srakić, predsjednik Uprave.

Istaknuto je kako predstoji restrukturiranje PPK Valpova koje, između ostalog, podrazumijeva uvođenje interne burze rada, a Agrokor će pomoći svojim iskustvom u tom procesu.

Škorić je napomenuo da "je to bolan proces ali koji jamči kvalitetu rada, iskoristivost kapaciteta i zaposlenih".

Radnici, kojih sada u PPK Valpovo ima 729, ne trebaju se plašiti otkaza, no bit će, kako je rečeno, odljeva radne snage odlaskom u mirovinu, uz napomenu da će svi biti zbrinuti prema zakonu.

Ujedno, istaknuto je, poslovnom suradnjom predviđa se i iskoristivost radnika PPK Valpova u sezonskim poslovima Agrokora, jer za sezonske poslove primjerice u Belju treba velik broj radnika svake godine.

Cilj je Agrokora, kazao je Škorić, udruživanje domaće proizvodnje i bolji plasman na domaćem i inozemnom tržištu. O detaljima poslovnog udruživanja, rečeno je, znat će se nakon donošenja akcijskog plana te dubinskog snimanja sadašnjih poslovnih rezultata PPK Valpova.

Magma: rast prihoda 27,6 posto

Dobit je u odnosu na godinu prije veća je za oko 85 posto. Dobit prije oporezivanja iznosi 42,72 milijuna kuna, (u 2005. godini 23,22 milijuna kuna), a očekuje se da će neto dobit biti oko 34,8 milijuna kuna (u 2005. godini 18,7 milijuna kuna).

U strukturi prihoda najveći udio i dalje ima maloprodaja. Prihod od prodaje u maloprodaji iznosio je 541 milijun kuna, te je u odnosu na prethodnu godinu zabilježio porast od 29,5 posto.

U 2006. godini Magma je pojačala i svoju ekspanziju na inozemna tržišta, osobito u susjedne zemlje. Izvoz je u odnosu na 2005. godinu udvostručen te je ostvaren prihod od 50,16 milijuna kuna. Magma je na kraju 2006. imala je 1.233 zaposlenih, što je 20,6 posto više u odnosu na 2005. godinu.

Dalekovod kupio tvornicu TIM iz Topuskog

Tvornica TIM ima 124 zaposlenika, koji se bave proizvodnjom proizvoda od čelika kao što su građevinski podupirači, ograde, gazišta i stupovi, te teška čelična konstrukcija za primjenu u brodogradnji, mostogradnji i sl.

Trenutni proizvodnji kapacitet TIM-a je 10.000 tona godišnje, s mogućnošću povećanja do 15.000 tona u sinergiji s novim vlasnikom, navode iz Dalekovoda.

Pored TIM-a, Dalekovod je vlasnik cinčaonice u Dugom Selu, kovačnice u Vinkovcima i tvornice konstrukcije i stupova u Doboju.

Orco Property Grupa planira ulaganja u Zagrebu

Predsednik uprave Orco Property Group-e Jean-Francois Ott na današnjoj konferenciji za novinare kazao je samo kako bi ta ulaganja mogla iznositi 200 milijuna eura, no o kakvim se projektima konkretno radi nije želio govoriti.

Libeskind je iz New Yorka u Zagreb došao kako bi se osobno upoznao s prostornim uređenjem grada Zagreba te njegovom infrastrukturom i na licu mjesta dobio uvid u mogućnosti gradnje u glavnom gradu Hrvatske, rečeno je.

Zagreb bi tako mogao biti sljedeći na listi svjetskih metropola koje imaju projekte s potpisom slavnog arhitekta.

Orco Property Group, kako je istaknuto, vodeća je kompanija za ulaganje, razvitak i upravljanje nekretninama na području srednje i istočne Europe.

Prema poslovnim rezultatima za 2006. grupacija upravlja sredstvima u vrijednosti od 1,31 milijardi eura, kazao je Ott.

U 2007. Orco Group planira nastavak postojećeg uzlaznog trenda te očekuje prihode od 223 milijuna eura. Osim toga, planiraju prodaju svojega hotelskog portfelja i kompanije za upravljanje hotelima u središnjoj Europi, uz zadržavanje Pachtuv Palace i udjela u Sunčanom Hvaru.

Također su najavili i osnivanje Endurance hospitality fonda koji će voditi Orco s 250 milijuna eura uloga zajedno s institucionalnim ulagačem, koji se obvezuje uložiti također 250 milijuna eura.

Ovaj novi joint venture s Endurance fondom imat će kapacitet ulaganja do 2 milijarde eura u hotelske objekte u središnjoj i istočnoj Europi te će biti među najvećim ulagačima u regiji. Kretanje naknada procjenjuje se na 10 milijuna eura na godinu, što će Orcu omogućiti dugoročni priljev sredstava.

Skupština vjerovnika Lenca: kooperanti traže namirenje od države

Stečajna sutkinja Ljiljana Ugrin kazala je da će se na sljedećem ročištu glasovati o predloženu stačajnom planu, odnosno da će taj plan, ako Ministarstvo na zahtjev kooperanata odgovori pozitivno, biti izmijenjen.

U višesatnoj raspravi stečajnom planu su se usprotivili i dali najviše primjedaba bivši kooperanti odnosno vjerovnici općeg isplatnog reda, čije bi tražbine, od ukupno 273 milijuna kuna, prema tom planu, bile otpisane.

Po prijedlogu stečajnog plana razlučni bi vjerovnici otpisali dio tražbina, dio tražbina pretvorili u vlasničke udjele, a najveći bi pojedinačni vlasnik, nakon preuzimanja tražbina Ministarstva financija, bio pulski "Uljanik". Istodobno, vjerovnici općeg isplatnog reda, uglavnom kooperanti Lenca, ne bi mogli namiriti svoja potraživanja, jer bi taj dio duga bio otpisan.

Kooperanti su tijekom rasprave iznijeli dva osnovna prijedloga - jedna skupina smatra da bi vjerovnike općeg isplatnog reda trebalo namiriti kao i razlučne vjerovnike putem vlasničkih udjela i dionica, a druga skupina predlaže da država otkupi njihove tražbine.

Predstavnik Županijskog državnog odvjetništva, koji zastupa Ministarstvo financija i druge državne ustanove vjerovnike, kazao je da država podupire predloženi stečajni plan, koji je korektno napravljen, te da je državi u interesu da brodogradilište nastavi poslovati.

Prema stečajnom planu, u vlasničkoj strukturi, osim "Uljanika" koji je otkupio tražbine IFC-a i DEG-a te bi preuzeo i tražbine Ministarstva financija (ukupno 60,4 posto), još bi bili Hrvatska banka za obnovu i razvoj (16,08 posto), Croatia osiguranje (2,3 posto), Fond za razvoj i zapošljavanje (3,9 posto) i Hrvatski fond za privatizaciju (9,4 posto).

Vlasnici s manjim udjelima bili bi i OTP banka, R.L.E. Obrt z Drniša, Hrvatski zavod za mirovinsko i osiguranje, REGOS-Središnji registar osiguranika, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje.

U tijeku su razgovori o mogućem ulasku zadarske "Tankerske plovidbe" u vlasničku strukturu "Lenca", odnosno o mogućnosti da dio tražbina od Ministarstva financija, uz "Uljanik", otkupi i ta tvrtka.

Ukupna imovina Brodogradilišta procjenjena je nakon otvaranja stečaja u prosincu 2003. na 244 milijuna kuna, a tražbine vjerovnika koji imaju hipotekarna prava iznose ukupno 690 milijuna kuna.

Ako se stečajni plan prihvati, razlučni vjerovnici otpisat će 545 milijuna kuna tražbina, a 144 milijuna kuna tražbina pretvorit će u vlasničke udjele. Radnicima bi bio isplaćen dio tražbina od 15,4 milijuna kuna.

Ukupno bi, predviđa stečajni plan, bilo otpisano 820 milijuna kuna tražbina vjerovnika.

Započet proces restrukturiranja Podravkine mesne industrije

Spajanjem prodajne operative te reorganizacijom marketinga i razvoja proizvoda stvoren je prostor za efikasnije poslovanje, navodi se u priopćenju Podravke koje prenosi Zagrebačka burza.

Ističe se također kako temeljem postojećeg programa zbrinjavanja viška radnika s današnjim danom stupaju na snagu odluke o otkazu ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanog razloga za 53 radnika Danice mesne industrije d.o.o., povezanog društva Podravke d.d.

O svim koracima restrukturiranja koji mogu imati utjecaj na gospodarski i socijalni položaj radnika, Podravka obavještava zaposlenike, sindikate i Radničko vijeće u skladu sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom grupe Podravka, navodi se u priopćenju.

Podravka je prošli tjedan izvijestila i o nastavku restrukturiranja neosnovnih djelatnosti, odnosno prestanku aktivnosti organizacijskih cjelina Podravke koje su obavljale djelatnosti čišćenja poslovnog prostora, kruga i kanalizacije, pranja rublja te održavanja zelenih površina.

Te su organizacijske cjeline prestale s radom 31. siječnja ove godine, a temeljem Programa zbrinjavanja viška radnika donijete su odluke o otkazu ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanog razloga za 94 radnika Podravke d.d.

U procesu restrukturiranja neosnovnih djelatnosti sredinom prošle godine iz sastava Podravke izdvojena je Koprivnička tiskarnica koju je Podravka prodala ludbreškoj tvrtki Grafičar.

Siemens lani ostvario 106,39 milijuna kuna neto dobiti

No, u izvješću se navodi kako poslovna godina Siemensa traje od 1. listopada do 30. rujna slijedeće godine, pa se, iako su podaci u ovom financijskom izvješću prema uputama Hanfe prilagođeni kalendarskoj godini, "iskazani financijski podaci djelomično ne mogu uspoređivati sa financijskim izvješćima društva jer prikazuju stanja kao da je poslovna godina društva jednaka kalendarskoj godini".

Ukupni prihodi Siemensa lani su iznosili 1,6 milijardi kuna i bili su 0,8 posto veći u odnosu na prihode iz istog razdoblja godine ranije iskazanih u ovom izvješću.

Pritom je od prodaje na domaćem tržištu ostvareno 1,19 milijardi kuna ili 5,6 posto manje u odnosu na iznos iz 2005., dok su prihodi od prodaje na inozemnim tržištima iznosili 392,8 milijuna kuna, što je za gotovo 29 posto više u odnosu na podatke iz 2005. godine.

Ukupni rashodi Siemensa su pak iznosili 1,5 milijardi kuna i manji su u odnosu na 2005. godinu za 0,84 posto.

5. MEĐUNARODNA SURADNJA

Ljubljana: Koncesija INA-i jedan u nizu hrvatskih pokušaja prejudiciranja granice

Slovensko ministarstvo pojašnjava kako je to priopćenje "u vezi s informacijama koje su se pojavile u hrvatskim medijima oko slovenske službene reakcije na odluku hrvatske vlade".

Slovenija je u petak uručila Hrvatskoj diplomatsku notu prosvjedujući zbog odluke hrvatske Vlade o produljenju koncesije INA-i za istraživanje nafte i plina u Jadranu navodno želeći zaštiti svoje interese na području gdje granica na moru između dviju država još nije definirana.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u izjavi na svojoj internetskoj stranici navodi da je notom "zaštitilo vitalne interese Slovenije i pozvalo hrvatsku stranu da se ubuduće suzdrži svih jednostranih akata koji su u suprotnosti s dogovorom obiju država da će poštovati stanje (koje je zatečeno) na dan 25. lipnja 1991, sve dok ne dođu do konačnog i sporazumnog rješenja državne granice".

Večernji list u subotu piše kako je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija notu protumačilo kao prosvjed ne zbog sporne slovensko-hrvatske granice na moru nego zbog cijeloga Jadrana, kao

inzistiranje da Jadransko more još treba dijeliti između zemalja sljednica bivše Jugoslavije.

Dalić: mogućnosti za poslovni sektor iz pretpristupnih fondova EU

Mogućnost za poslovni sektor, doduše ne direktno, je i shema dodjele bespovratne pomoći za poslovnu infrastrukturu u okviru PHARE 2005, a za što je natječaj otvoren već dva mjeseca, kazala je Dalić na prezentaciji programa EU i mogućnosti za poslovnu zajednicu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Kroz PHARE 2005 na raspolaganju za taj program je 4,97 milijuna eura (sa domaćom komponentom ukupno 6,63 milijuna eura), predviđeno je financiranje do devet projekata, a vrijednost pojedine donacije može biti od pola do milijun eura.

Dalić je najavila i kako se u drugoj polovici ove godine očekuje objava natječaja za potpore podizanju konkurentnosti malih i srednjih poduzeća za koji je kroz PHARE 2006 planiran iznos od dva milijuna eura (s domaćom komponentom 2,7 milijuna).

S donacijama u iznosu od 50 do sto tisuća eura predviđeno je financiranje minimalno 27 projekata, a projekt je zamišljen kao pomoć malim i srednjim poduzetnicima u pristupu tržištu, posebno stranim tržištima kroz financiranje savjetodavnih usluga, markentiških i promotivnih aktivnosti i sl.

Uz te programe, poslovni sektor ima mogućnost i prijave na natječaje Europske komisije za projekte koji se financiraju iz fondova EU, a Dalić je danas posebnu pažnju posvetila novom programskom razdoblju EU fondova, odnosno fondu IPA (Instrument for Pre-Acession Assistance) koji objedinjuje dosadašnje programe PHARE, ISPA i SAPARD.

Kroz IPA Hrvatskoj će u ovoj godini na raspolaganju biti 138,5 milijuna eura, iduće godine 146 milijuna, a 2009. i 2010. po više od 150 milijuna eura.

IPA ima pet komponenti: tranzicija i izgradnja institucija, prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj (IPARD).

Preduvjeti za uspješno provedbu su pak akreditacija sustava upravljanja programom i priprema programskih dokumenta.

Dalić očekuje da će operativni programi biti gotovi krajem ožujka, početkom travnja, a cilj je da ih najkasnije do kraja 2007. prihvati i Europska komisija.

Očekuje također da bi do kraja godine Komisija mogla akreditirati institucije uključene u pet komponenti IPA programa kako bi se, kaže, možda u prosincu ove, realnije u siječnju i veljači iduće godine mogli objaviti i natječaji.

No, Dalić upozorava i na N+3 pravilo, odnosno pravilo da se, ako se ugovaranje i isplata sredstava po godišnje planiranim obvezama ne izvrši u roku tri godine od odobrenja programa, ili projekta, sredstva automatski vraćaju u proračun Zajednice.

Dalić važnim drži pripremu i učinkovito korištenje sredstava pretpristupnih fondova EU, jer je to i "vježba" za sudjelovanje u strukturnim fondovima koji su namijenjeni članicama Unije.

Razlika između nečlanica i članica EU "kristalno je jasna u financijskom segmentu", kaže Dalić iznoseći procjenu da je maksimum koji bi Hrvatska kao članica mogla povlačiti iz strukturnih fondova iznos od sedam do deset milijardi kuna.

RH i EK potpisale Sporazum o financiranju PHARE programa za 2006.

Hrvatska će kao država korisnica sufinancirati projekte s 25 posto, a ukupno 80 milijuna eura utrošit će se na projekte tijela državne uprave kojima je cilj pripremiti Hrvatsku za punu primjenu pravne stečevine Europske unije te korištenje strukturnih i Kohezijskog fonda nakon pristupanja.

Sporazum o financiranju drugog po redu PHARE program za Hrvatsku i dvostruko većeg od prethodnog, potpisali su u zgradi Vlade nacionalna koordinatorica za programe pomoći i suradnju s EU-om Martina Dalić i šef Delegacije EK-a u Zagrebu Vincent Degert.

"Ovo je važan korak, no sad treba prionuti na posao i primijeniti program na terenu", rekao je Degert posebno istaknuvši projekte koji se tiču zaštite manjina, osobito Roma, unapređenja kvalitete zraka i poboljšanja rada Carinske uprave.

Dalić je istaknula da će realizacija projekata početi u prvom tromjesečju ove godine, i da će oni, zajedno s drugim oblicima pretpristupne pomoći EU-a, povećati kapacitete državne uprave da se nosi s izazovima pravne stečevine Unije.

Prema riječima dužnosnika Ministarstva financija, svi ugovori o nabavi roba i usluga te izvođenju radova moraju biti potpisani do 30.11 2008. godine, a projekti realizirani do 30.11.2009.

Najviše projekata iz programa PHARE odnosi se na osposobljavanje tijela državne uprave za preuzimanje obveza koje proistječu iz članstva u EU-u, pa će, sukladno tome, najveći korisnici biti Ministarstvo financija, pravosuđa, gospodarstva, zaštite okoliša, Carinska i Porezna uprava i druga tijela državne uprave.

Od 2007. godine Hrvatska i ostale zemlje kandidati koristit će i Instrument za pred- pristupnu pomoć (IPA), vrijedan 150 milijun eura, kojem je svrha uspostaviti provedbeni sustav koji će olakšati tranziciju prema strukturnim fondovima i Kohezijskom fondu nakon priključenja EU-u.

Time će Hrvatska imati na raspolaganju velike novčane iznose, oko 1,5 milijarde eura godišnje, koje će moći koristiti kad postane članica Unije, kažu u Ministarstvu financija.

APIU: predstavljanje hrvatskog gospodarstva Filipinima

Kako se navodi, Hrvatsku su u službenom posjetu Filipinima započetom 28. siječnja, predstavljali počasni konzul na Filipinima Davor Štern i ravnatelj APIU-a Slobodan Mikac, koji je izjavio da Hrvatska filipinskim poslovnim ljudima može ponuditi ulaganja na području zdravstvenog turizma, građevinarstva kao i osiguravanja logističke potpore potrebne za transport robe.

U priopćenju APIU-a se dodaje i kako su hrvatske slobodna zone i luke prepoznate od strane filipinskih ulagača kao poželjna ulagačka i logistička destinacija te da se očekuje povratni posjet predstavnika filipinske poslovne zajednice Hrvatskoj tijekom ove godine.

Među ostalim, hrvatski su se predstavnici susreli s predstavnicima filipinskog Ministarstva vanjskih poslova, s kojima su dogovarani novi oblici suradnje dviju zemalja vezano uz izdavanje poslovnih viza, a iz APIU-a navode kako je potreba za pojednostavljivanjem procesa izdavanja viza vezana i za sve veći interes filipinskih radnika za rad na gradilištima u Hrvatskoj.

Predstavnicima filipinskog Ministarstva gospodarstva i industrije predstavljene su mogućnosti ulaganja u Hrvatsku, a raspravljalo se i o robnoj razmjeni dviju zemalja te su dogovoreni oblici daljnje suradnje.

Također, u filipinskoj Agenciji za ulaganja održan je Forum o mogućnostima ulaganja, a ravnatelj APIU-a ukazao je na pogodnosti korištenja luke Rijeka i Ploče za transport filipinske robe, jer obje luke skraćuju trajanje (7 dana duže preko Roterdama) i cijenu transporta. Na sastanku u Gospodarskoj komori Filipina pak predstavljeni su sektori koji otvaraju velike mogućnosti suradnje, poput drvne industrije (namještaj), opreme za domaćinstva, prehrambene industrije i tekstila.

Dovršen CARDS projekt potpore hrvatskom sustavu revizije javnih nabava

Rekao je to šef delegacije Europske komisije u Zagrebu Vincent Degert na današnjem obilježavanju završetka 18-mjesečne provedbe CARDS 2002 twinning projekta "Jačanje sposobnosti Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM)".

Projekt je sa 600 tisuća eura financirala EU, a twinning partner hrvatskoj Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave bila je Državna revizijska komisija Republike Slovenije.

Među rezultatima tog projekta Degert je istaknuo sudjelovanje DKOM-a u izmjeni zakonskog okvira, edukaciju članova DKOM-a i ostalih sudionika u postupcima javnih nabava, kao i podizanje svijesti poslovnog sektora o nužnosti pravilnog provođenja ovakvih postupaka.

No, dodao je, Hrvatsku na tom području, koje čini i značajan dio pretpristupnih pregovora s EU, čekaju i novi izazovi. Uz dovršetak usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU te upoznavanje poduzetnika s njihovim pravom preispitivanja ispravnosti postupaka, Degert je među najvećim izazovima istaknuo rješavanje problema izravnih nagodbi, "koje su posve van legalnih okvira EU".

Uspostava učinkovitog nadzora nad postupcima javne nabave, prema riječima ministra financija Ivana Šukera, dio je aktivnosti koje je Vlada poduzela kako bi restrukturirala javne financije i pojačala nadzor nad trošenjem novca poreznih obveznika, poput uspostave Državne riznice ili jedinica unutarnje revizije u državnim i lokalnim tijelima uprave. "Kada na prihodovnoj strani proračuna riješimo problem sive ekonomije, a na rashodovnoj strani problem korupcije, tada ćemo moći govoriti i o smanjenju poreznog opterećenja", kazao je Šuker.

6. SINDIKATI

Vukelić: Referendum ne bi riješio problem rada nedjeljom

"Ne vidim da će referendum riješiti to pitanje, kao što nije uspio ni u Sloveniji, gdje je referendumska odluka o zabrani rada trgovina nedjeljom srušena na Ustavnom sudu", rekao je Vukelić novinarima tijekom održavanja međunarodne konferencije o radu nedjeljom u trgovini u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

To je komplicirano pitanje koje bi prvenstveno trebale riješiti zainteresirane strane, sindikati i poslodavci, smatra Vukelić.

Vladin novi prijedlog Zakona o trgovini određuje nedjelju kao neradni dan, uz dopuštanje rada izuzecima, poput benzinskih crpki, kioska ili pekara, te omogućuje rad svim trgovinama od 8 do 13 sati tijekom pet mjeseci, od lipnja do rujna i u prosincu, jer je Hrvatska turistička zemlja.

S takvim rješenjem i dalje nije zadovoljan Sindikat trgovine Hrvatske čija je predsjednica Ana Knežević ponovila da bi rad trgovinama nedjeljom trebao biti dopušten samo tijekom turističke sezone u mjestima duž jadranske obale.

Od 60.000 prodavača u Hrvatskoj, njih 40.000 radi sve nedjelje i većinu blagdana, a 90 posto ih nije za to posebno plaćeno, kako to određuje Zakon o radu, tvrdi Knežević.

Jedna je naša članica radila 65 nedjelja za redom, a javile su nam se i prodavačice koje su u prosincu radile 30 dana. Osim što ih se ne plaća za rad nedjeljom i blagdanom, radnici ne dobivaju ni obavezni dan odmora u tjednu, kaže predsjednica sindikata.

Inspekcije nema dovoljno, a prekršaji najčešće idu u zastaru, pa se poslodavcima nedjeljni rad potpuno isplati, jer ih ništa ne stoji, rekla je Knežević dodavši kako je ipak pozitivno što se novim prijedlogom rad nedjeljom i blagdanom zabranjuje, osim izuzecima.

Predsjednik HGK Nadan Vidošević upozorio je pak da bi problem bio lakši kada bi se poštivali zakoni, što se ne može riješiti regulacijom radnog vremena.

"Poštujmo naše zakone, o 40-satnom radnom tjednu i najviše 10 sati prekovremenog rada tjedno, i platimo radnike, jer time gradimo uređeno društvo", poručio je Vidošević.

Istraživanje koje je u prosincu na reprezentativnom uzorku provela agencija GfK pokazuje da se 15 posto ispitanika zalaže za rad svih trgovina nedjeljom.

Za rad samo poneke dežurne trgovine u kvartu izjasnilo se 29 posto, a za zatvaranje svih trgovina 40 posto ispitanih, dok 16 posto nema svoje stajalište o tome.

Predstavnica GfK Marina Grgec upozorava pak da je istraživanje provedeno tijekom prošle godine pokazalo da nedjeljom obavlja kupnju čak 94 posto kućanstava, što znači da ponašanje građana odudara od njihovih načelnih stajališta. Isto istraživanje provedeno u regiji dalo je slične rezultate i u susjednim zemljama, jer npr. u BiH i Srbiji nedjeljom kupuje 100 posto kućanstava, a izuzetak je jedino Mađarska gdje u nedjeljni šoping odlazi 69 posto kućanstava.

SIK: Ako Uprava "Jadrana" ne pokrene stečaj, to će učiniti sindikat

SIK je jedan od dva sindikata koji djeluju u "Jadranu", a većinski je sindikat u toj tvrtki Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH).

Bulić je kazao da je posljednja sjednica Vladine Radne skupine za "Jadran", rabski "Imperijal" i opatijske "Liburnia Riviera Hotele", čiji je i on član, održana u srpnju prošle godine te da ni jedan od zaključaka s te sjednice nije ostvaren.

Podsjetio je da je jedan od zaključaka Radne skupine bio da je potrebno što prije započeti privatizaciju "Jadrana", imenovati novu Upravu i Nadzorni odbor.

"Događanja u 'Jadranu' postaju tragikomična i dramatična", ocijenio je Bulić te naveo da su SIK i STUH uputili pismo potpredsjedniku Vlade i predsjedniku Radne skupine Damiru Polančecu u kojemu traže hitnu sjednicu Radne skupine za tri hotelske tvrtke.

U nastavku je Bulić ustvrdio da Uprava "Jadrana" provodi mobing na radnike, isplaćuje im minimalne plaće i pod pritiscima nudi nagodbe za njihove tražbine. Ustvrdio je i da Nadzorni odbor blokira nužna ulaganja u objekte kojima bi se omogućilo zadržavanje sadašnjih kategorija objekata i zvjezdica.

Bulić je iskazao sumnju "da se sve oko "Jadrana" radi u korist građevinskog lobija" te je rekao da se "u posljednje vrijeme kao mogući kupac tog poduzeća spominje skupina iseljenika iz Australije i 'neki fond'" te da nije poznato tko stoji iza tih, navodnih kupaca.

Zbog svega navedenoga jedina nada za spas "Jadrana" jest pravosudna vlast i raščišćavanje problema putem suda i pokretanja stečaja, zaključio je Bulić.

Crikvenički "Jadran" već desetak godina gomila dugovanja koji sada iznose više od 300 milijuna kuna, a među većim tražbinama su one bivših i sadašnjih radnika. Do sada je u tom poduzeću započeto nekoliko programa preustroja i konsolidacije, pa i prodajom dijela objekata, ali ni jedan nije proveden do kraja.

Rijeka: sindikatima nisu poznati programi restrukturiranja

Koordinaciju brodograđevnih sindikata tvore Nezavisni sindikat "Brodosplita", Sindikat brodogradilišta "Kraljevice", Nezavisni sindikat "Brodotrogira", Sindikat "3. maja", Sindikat Istre i Kvarnera u "Uljaniku" - svi članovi HUS-a. U pismu se napominje da o programima restukturiranja nisu obaviješteni svi ti sindikati, osim Nezavisnog sindikata "Brodotrogira".

U pismu potpredsjedniku Vlade Polančecu, koji je i predsjednik Vladina Povjerenstva za restrukturiranje hrvatske brodogradnje, stoji kako je neprijeporno da su programi restrukturiranja brodogradilišta vrlo bitni i za socijalni položaj zaposlenika i za sindikate.

No u Koordinaciji ocjenjuju da to što sindikati nisu obaviješteni o programima restrukturiranja nije na tragu socijalnog dijaloga kakav žele sindikati, posebice zbog zahtjevnosti restrukturiranja i socijalnih posljedica tog procesa. To, smatraju u Koordinaciji, može utjecati na budući socijalni dijalog.

HUS poziva Vladu da se ne obazire na pritiske za uvođenjem jedinstvene porezne stope

Otvorena pisma Adriatic Instituta i fondacije Heritage u kojima se poziva hrvatsku Vladu na poreznu reformu s jedinstvenom poreznom stopom samo su nastavak takvih pritisaka na hrvatsku izvršnu vlast, ocjenjuje HUS.

Sada je jasno koji je pravi razlog nedavno objavljenog istraživanja o ekonomskim slobodama i neslavne 109. pozicije Hrvatske u tim istraživanjima, tvrdi sindikat.

HUS stoga poziva Vladu da se ne obazire na te i slične pritiske, već da nužnu reformu poreznog sustava usmjeri na izradu pravednog i gospodarski poticajnog poreznog sustava koji će se temeljiti na ukupnom prihodu obitelji, te biti učinkovit doprinos eliminiranju sive ekonomije i neprijavljenog rada.

Sindikat željezničara zabrinut dogovorom o privatizaciji 10 društava u sastavu HŽ-a

Sindikat je naknadno upoznat da je tijekom pregovora za Drugi programski zajam za prilagodbu (PAL2) između hrvatske Vlade i Svjetske banke postignut dogovor o dinamici privatizacije društava u vlasništvu HŽ-a.

Najoštrije osuđujemo izostanak savjetovanja sa socijalnim partnerima i njihovog informiranja o prihvaćenom dogovoru, ističu sindikalci u priopćenju.

Osim toga, analize Inženjerskog biroa pokazuju da tri prve tvrtke kćeri predviđene za privatizaciju - PZZ Inženjering, Željezničko ugostiteljstvo i Redarstvo-vatrogastvo-rasadnik, uopće nisu pripremljene za to, upozorava predsjednik sindikata Ivan Forgač u dopisu koji je upućen Vladi i Upravi HŽ Holdinga.

Umjesto da prije privatizacije osposobe ta društva kako bi im se omogućila šansa na tržištu, Vlada i Uprava namjeravaju privatizirati 10 očito nepripremljenih tvrtki, smatra Forgač.

Budući da privatizacija jako utječe na socijalni položaj radnika, sindikat neće prihvatiti nikave jednostrane odluke već će se tome suprotstaviti svim raspoloživim sredstvima sindikalne borbe, kaže se u priopćenju.

7. UDRUGE

HGK projektom Be CROativ promovira hrvatske brandove u inozemstvu

Riječ je o nastavku akcije Kupujmo hrvatsko, koju HGK provodi već deset godina, i tijekom koje je 164 proizvoda ponijelo znak Hrvatska kvaliteta, a 81 oznaku Izvorno hrvatsko, rekao je na današnjem predstavljanju projekta predsjednik HGK-a Nadan Vidošević.

Projektom Be CROative HGK, kaže Vidošević, HGK želi predstaviti Hrvatsku i hrvatske brandove tako što će promovirati kvalitetne hrvatske proizvode kao dio hrvatske tradicije, razvojno istraživačkog rada i inovacije te pokazati da osim uspješnih sportaša i lijepe prirode, Hrvatska ima i vrhunske proizvode.

Posebno je važno da Hrvatska u Europsku uniju unese imidž zemlje iz koje dolaze kvalitetni proizvodi te da prva asocijacija na Hrvatsku bude kvaliteta, kaže Vidošević.

Hrvatski brandovi, njih ukupno 31, promovirat će se serijom izložbi na sajmovima turizma u Muenchenu, od 22. do 26. veljače, Lisabonu (sajam Expolingua, od 8. do 10. ožujka) i u Bruxellesu, tijekom svibnja.

Muenchen je izabran jer Njemačka trenutno predsjeda Europskom unijom, Lisabon zato što Portugal preuzima predsjedanje od Njemačke, a Bruxelles kao središte EU-a.

Izložbeni prostor bit će oblikovan u dvije velike staklene kocke s multimedijalnim sadržajima, a osnovna polazišta izložbenog koncepta su "Hrvatska kao zemlja kreativnih ljudi", "Hrvatski proizvodi su visoko kvalitetni" i "Hrvatska je suvremena zemlja 21. stoljeća", kaže direktorica Sektora za trgovinu HGK-a Milica Rakuša Martulaš.

Neki od proizvoda koji će biti predstavljeni su Plivin Sumamed, Podravkina Vegeta, Badelova šljivovica, Kraševa Bajadera, beljski kulen, dalmatinski sirevi, razna vina, paška čipka i drugi.

HGK: Seminar o japanskim ulaganjima u Hrvatsku

Hrvatska je mala zemlja velikih poslovnih mogućnosti koja je, u smislu provedenih reformi i restrukturiranja gospodarstva, regionalni lider i s takvom infrastrukturom da s pravom možemo tvrditi kako kompanije koje žele ekspanziju i na jugoistok Europe za svoje polazište trebaju odabrati Hrvatsku, rekao je Polančec na seminaru kojega su organizirali Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Veleposlanstvo Japana u Hrvatskoj.

Tome će, ističe Polančec, pridonijeti i planirano osam milijardi kuna vrijedno ulaganje u tzv. "nizinsku prugu", kojom će Luka Rijeka biti željeznicom spojena sa srednjom Europom.

Polančec je kazao i kako je Hrvatska do sada privukla oko 12 milijardi eura izravnih stranih ulaganja, no, da je tek mali dio tog iznosa uložen u proizvodne projekte izvozne orijentacije, odnosno da se većina ulaganja odnosi na privatizaciju i zauzimanje položaja na hrvatskom tržištu.

Oporavak hrvatskog gospodarstva ne može se temeljiti na čuvanju pozicija na domaćem tržištu, već okretanjem ka izvozu, što je, napominje, cilj i nedavno predstavljene izvozne ofenzive, te Agencije za promicanje izvoza i ulaganja kao 'one stop shopa' za strane ulagače.

Održavanje današnjeg seminara pozdravio je i saborski zastupnik te voditelj Međuparlamentarne hrvatsko-japanske skupine prijateljstva Tonči Tadić koji ističe da su kontakti dviju strana do sada pokazali kako interes za Hrvatsku u Japanu postoji, ali da japanskoj strani nedostaje informacija te poziva na suradnju s hrvatske strane.

I Tadić je kao područja moguće suradnje dviju zemalja iznio primjer hrvatskih luka kao mjesta ulaska na europsko tržište, te naglasio nužnost zračne povezanosti dviju zemalja.

Nedostatne informacije kao najveći problem snažnije gospodarske suradnje dviju zemalja navodi i japanski veleposlanik Tetsuhisa Shirakawa, koji je pritom kazao da to što do sada nije bilo japanskih ulaganja u Hrvatsku ne znači da za to ne postoji interes japanskih gospodarstvenika.

Za realizaciju suradnje nužna je njihova veća informiranost o investicijskoj klimi u Hrvatskoj, a to je i razlog organizacije današnjeg seminara, koji će biti popraćen i pojedinačnim poslovnim razgovorima zainteresiranih gospodarstvenika dviju zemalja, rekao je Shirakawa.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, robna razmjena između dvije zemlje u prošloj je godini iznosila 417,6 milijuna dolara.

Hrvatski izvoz u Japan pritom iznosi oko 94 milijuna dolara, što je porast za čak 85,3 posto u odnosu na 2005. godinu, dok je uvoz iz Japana istodobno povećan za 18,3 posto, na 323,6 milijuna dolara. U strukturi hrvatskog izvoza u Japan dominira riba, dok se iz Japana najviše uvoze osobni automobili, koji pokrivaju četvrtinu ukupnog uvoza iz te zemlje.

Topić o radu HOK-a u narednom razdoblju

Istaknuo je kako su obrtnici značajan čimbenik hrvatskog gospodarstva te drži kako se zahtjevi obrtnika do sada nisu dovoljno uvažavali. Stoga će tražiti od Vlade i resornih ministarstava da ih više uvažavaju.

Posebice se to odnosi na izmjene Zakona o obrtu koje su u saborskoj proceduri i pred donošenjem, a nepovoljne su za obrtništvo, jer HOK gubi suverenu ovlast nad majstorskim i pomoćničkim ispitima.

Majstorske ispite, pojasnio je, moći će polagati i osobe s osnovnom školom, što je ozbiljna pljuska obrtničkoj komori koja je za obrazovanje utrošila ogromne novce. Topić će se stoga založiti da ne dođe do donošenja takvog zakona.

U svom programu rada za naredne četiri godine naveo je kako će se zalagati za donošenje nacionalne gospodarske strategije s jasnim definiranjem pozicije obrtništva, sudjelovanju obrtnika kod usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, pomoći obrtnicima u prilagodbi EU standardima, udruživanju obrtnika u klastere i zadruge itd.

Zalagat će se i za izmjene i dopune Statuta HOK-a, a prije svega će inicirati da se mandat predsjednika HOK-a ograniči na jedan četverogodišnji mandat ili maksimalno dva. Također će se zalagati za decentralizaciju HOK-a, odnosno da veću autonomnost dobiju područne obrtničke komore, kao i za jedinstveni školski sustav za obrtnička zanimanja.

Što se Ureda HOK-a u Bruxellesu tiče, a za koji se na nedavno održanoj izbornoj Skupštini za novog predsjednika HOK-a moglo čuti kako nije potreban, Topić je kazao kako će sredinom veljače delegacija HOK-a otputovati u Bruxelles, vidjeti što taj ured radi i koliko je od koristi obrtnicima te će onda odlučiti je li potreban.

Jedan od potpredsjednika HOK-a i predsjednik Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije Željko Vrbanus istaknuo je kako HOK okreće novu stranicu, kako je ovo izlazak iz anonimnosti te kako se više neće dozvoliti da se obrtnici zanemaruju.

8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, OKRUGLI STOLOVI, FORUMI

Hrvatska zemlja partner na ovogodišnjem Međunarodnom turističkom sajmu u Antwerpenu

Turistički sajam u Antwerpenu, najveći i nastariji turistički sajam u Belgiji, ove će godine biti otvoren do 31. siječnja. Sajam prosječno posjeti oko 120.000 posjetitelja.

U sklopu prigodne svečanosti, Hrvatska je predstavljena je kratkim dokumentarnim filmom Zrinka Ogreste te hrvatskim klapskim pjesmama. Kao zemlja partner, Hrvatska ima najveći štand na sajmu na kojem se posjetitelju mogu upoznati s bogatstvom njezine turističke ponude.

Belgija je za Hrvatsku vrlo zanimljivo turističko tržište iz koje se iz godine u godinu povećava broj turista. Tako je u razdoblju između 2001. i 2005. broj belgijskih turista koji su posjetili Hrvatsku više nego udvostručen. Godine 2001. bilo je 42.000 turista iz Belgije, a 2005. preko 91.000.

Prema posljednjim podatcima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatsku je u jedanaest mjeseci prošle godine posjetilo 91.624 gostiju iz Belgije, a oni su ostvarili više od 471 tisuću noćenja.

2. EastEuroLink konferencija o poljoprivredi

Hrvatski izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ove bi godine mogao porasti 20 posto, dok će se uvoz biti veći za četiri do pet posto, a pokrivenost uvoza izvozom, prema procjenama, bila bi dobrih 70 posto.

Istaknuo je to ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković na današnjoj 2. konferencija o industriji hrane i pića u središnjoj i jugoistočnoj Europi, izraživši očekivanje da će tak skup doprinijeti daljnim povezivanjem tvrtki i jačanjem gospodarskih odnosa Hrvatske i zemalja regije.

Osim jačanja vanjskotrgovinske razmjene i poslovnih odnosa Čobanković osobito značajnim drži razmjenu znanja i iskustava na području prehrambenih i poljoprivrednih tehnologija, sustava očuvanja i kontrole kakvoće i sigurnosti hrane, ali i suradnju Hrvatske sa zemljama regije vezano za prehrambeno zakonodavstvo.

Ministar je podsjetio kako je Hrvatska u procesu usklađivanja prehrambenog zakonodavstva sa propisima EU i drugim međunarodnim standardima, a u cilju potpunog usklađivanja prehrambenog zakonodavstva u tijeku je izrada novog zakona o hrani i zakona o veterinarstvu.

Industrija hrane i pića u Hrvatskoj, istaknuo je Čobanković, tradicionalno je jedna od najjačih industrija cjelokupnog gospodarstva. U bruto dodanoj vrijednosti hrvatske prerađivačke industrije, industrija hrane i pića sudjeluje sa 19,3 posto, a u usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije zapošljava najviše ljudi, približno 18 posto.

U hrvatskoj prerađivačkoj industriji hrane i pića registrirane su 1080 tvrtke, kazao je ministar te naveo kako su najprofitabilnije djelatnosti u industriji hrane i pića proizvodnja i prerada mlijeka i sira, proizvodnja i prerada mesa, proizvodnja piva, konzerviranje voća i povrća te proizvodnja mineralne vode i osvježavajućih pića.

U sklopu konferencije Čobanković i ministar poljoprivrede Albanije Jemin Gjana potpisali su memorandum o suradnji kojim će se stvoriti pretpostavke za jačanje gospodarske suradnje dvije zemlje.

Na konferenciji, na kojoj sudjeluju predstavnici desetak zemalja, bit će između ostaloga riječi o trendovima i razvoju industrije hrane i pića u centralnoj i jugoistočnoj Europi, stvaranju nacionalnih robnih marki, razvoju globalnog tržišta i strategiji vodećih tvrtki, strategiji pakiranja kao ključnoj komponente za uspjeh tvrtke, primjeni HACCP I ISO 22000 sustava za proizvodne linije hrane i pića te stvaranju učinkovite prodaje i marketinške strategije.