U odnosu na kraj 2005. inozemni je dug u deset mjeseci prošle godine povećan za 2,1 milijardu eura, a tom su rastu, ističu iz središnje banke, najviše pridonijela poduzeća, te manjim dijelom poslovne banke, dok je država istodobno smanjila svoj vanjski dug.
Kretanje razine inozemnog duga tijekom prvih deset mjeseci 2006. bilo je neujednačeno - nakon naglašenog rasta u prvoj polovici godine i sezonskog sniženja u ljetnim mjesecima, dug je u rujnu i listopadu nastavio rasti i to sličnim intenzitetom kao u prvoj polovini godine, naglašavaju analitičari HNB-a u najnovijem tromjesečnom Biltenu.
U rujnu je inozemni dug povećan za 200 milijuna eura, uglavnom kao posljedica porasta duga poduzeća, zajedno s ulaganjima u poduzeća, dok su porast od 500 milijuna eura u listopadu potaknule poslovne banke i poduzeća.
Inozemni dug banaka krajem listopada prošle godine dosegnuo je 9,26 milijardi eura i u odnosu na kraj 2005. povećan je za 200 milijuna eura.
Pritom se, kako se navodi u Biltenu, godišnji rast vanjskog duga banaka usporio sa 14,9 posto koliko je iznosio na kraju 2005. na 11,4 posto na kraju listopada prošle godine.
Iako i dalje intenzivan, rast inozemnog duga banaka bio je niži od rasta ukupnog duga, pa se i njegov udio u ukupnom dugu smanjio na 33,4 posto (krajem 2005. udio je bio 35,2 posto), napominju analitičari središnje banke.
Poduzeća su tijekom prvih deset mjeseci prošle godine svoj vanjski dug povećala za 1,9 milijardi eura, a na osnovi izravnih vlasničkih ulaganja u poduzeća za dodatnih 400 milijuna, pa je ukupno vanjski dug poduzeća na kraju listopada dosegnuo 11,6 milijardi eura (9,08 milijarde dug poduzeća i 2,66 milijardi izravna ulaganja).
Pritom se godišnji rast inozemnog duga poduzeća ubrzao na 30,3 posto, a udio u ukupnom inozemnom dugu povećao na 41,9 posto, naglašavaju analitičari središnje banke.
Država je pak (središnja država, republički fondovi, HBOR i lokalna država) svoje inozemne obveze tijekom prvih deset mjeseci prošle godine smanjila za 400 milijuna eura, te je na kraju listopada dug države iznosio 6,7 milijardi eura.
Time se i udio duga države u ukupnom inozemnom dugu sa 27,6 posto krajem 2005. smanjio na 24,1 posto krajem listopada.