Vlada predlaže i da se diplomatska i konzularna predstavništva Republike Hrvatske obvežu na prethodnu registraciju birača koji će glasovati na njihovu području.
Birači bi se mogli registrirati tijekom cijele godine, do zaključno 14 dana prije izbora, kad se zaključuju birački popisi.
U popis će se iznimno moći upisati i na sam dan izbora, ako iz objektivnih razloga to nisu mogli učiniti ranije.
Klubovi nacionalnih manjina, te klubovi SDP-a, HNS-a i IDS-a zatražili su i javnost biračkih popisa, no dok zastupnici nacionalnih manjina traže uvid i u nacionalnost birača, ostali zastupnički klubovi upozoravaju da bi to bilo protivno zakonu o zaštiti osobnih podataka.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić odgovorio je kako je riječ o osjetljivom pitanju, te da je Ured zato zatražio mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka, koje očekuje prije drugog čitanja prijedloga zakona u Saboru.
Naglasio je da će elektroničko vođenje biračkih popisa, na temelju jedinstvenih matičnih brojeva građana i uz volju Ureda, otkloniti mogućnost dvostrukog glasovanja.
Na primjedbe zastupnika da su na ranijim izborima glasovale i "mrtve duše", državni tajnik Palarić rekao je da "nisu glasovali mrtvi, nego je netko napravio izborni prekršaj i neka nadležna tijela to riješe".
Upozorio je da je za regularnost lokalnih izbora presudno prebivalište, te podsjetio da je ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin nedavno obećao da će taj zakon uskoro predložiti.