"Okrugle" obljetnice tih časopisa, koje ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti Milan Pelc smatra ključnim za kulturu i struku, okupile su njihove sadašnje i nekadašnje urednike koji su govorili o njihovim početcima, sadašnjem trenutku ali i nastojanjima da ubuduće zadrže kvalitetu produkcije u vremenu koje je, rečeno je, nesklono takvomu štivu.
O časopisu "Život umjetnosti" govorila je jedna od bivših glavnih urednika Željka Čorak i aktualna glavna urednica Sandra Križić Roban, dok su "Radove Instituta za povijest umjetnosti" predstavile dugogodišnja glavna urednica Ivanka Reberski i njezina nasljednica na toj dužnosti Mirjana Repanić Braun.
Na početku osvrta na četiri desetljeća "Života umjetnosti" Željka Čorak pozvala je nazočne da minutom sjećanja odaju počast uglednim povjesničarima umjetnosti koji su nas nedavno zauvijek napustili - Lelji Dobronić i Ivi Maroeviću.
Podsjetila je da je prve brojeve "Života umjetnosti" objavila Matica hrvatska istaknuvši da od početka pa do danas taj časopis odlikuje to što nije podlijegao diktatu prebrze reakcije na aktualna zbivanja, ali ni diktatu znanstvene suhoće.
Istaknula je da najnoviji broj donosi antologiju teorijskih tekstova koji svjedoče o želji za socijalnim angažmanom. Pri tomu je spomenula i istaknutoga povjesničara umjetnosti Milana Preloga uz kojega se, među ostalim, veže pojam životnoga prostora kao kulturnoga krajolika, ustvrdivši da nas ta kulturna memorija obvezuje na "ponovno osvajanje grada".
Sandra Križić Roban istaknula je pak da su afirmacija "Života umjetnosti " kao nezaobilazne referentne literature za svakoga tko se bavi suvremenom umjetničkom praksom te daleko veća prisutan od dosadašnje u sredinama izvan Hrvatske, ono što bi uredništvo željelo dosegnuti kao nekakav cilj.
Poticaj za objavljivanje znanstvenoga časopisa Instituta za povijest umjetnosti koji će biti namijenjen promptnom objavljivanju znanstvenih istraživanja dali su dvojica istaknutih povjesničara umjetnosti Milan Prelog i Grgo Gamulin, podsjetila je Ivanka Reberski. Govoreći o sadržajima koje je časopis objavio tod 1972. kada je izašao prvi broj istaknula je, da je časopis "stasao" s temom Dubrovnika.
Mirjana Repanić Braun, koja kao glavna urednica potpisuje posljednja tri broja, spomenula je da uredništvo radi na usklađivanju s novim standardima koje je Ministarstvo znanosti postavilo za znanstvene časopise.
Pri tomu je istaknula važnost kritika koje su časopisu uputili kolege iz časopisa "Kvartal" koji također objavljuje Institut za povijest umjetnosti, ali i priznanja koje su dobili kao jedan od najkvalitetnijih znanstvenih časopisa u Hrvatskoj.
Repanić Braun kratko je navela teme novoga broja od kojih, objasnila je, većina obrađuje tema koje do sada nisu bile obrađivane, rekavši kako je poziv na suradnju svim kolegama stalno otvoren.