Povjerenstvo predvođeno glavnim konzervatorom Miljenkom Domjanom i predstavnicima Gradskog poglavarstva razgledalo je danas gradilište na Rivi na kojoj istraživanja provode stručnjaci Muzeja arheoloških spomenika pod nadzorom Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.
Premda je pročelnik Konzervatorskog odjela Joško Belamarić najavio kako će odluka biti donesena, vjerojatno, danas, istraživanja je potrebno nastaviti i proširiti, zaključeno je.
Na koji će način ostatci biti prikazani odlučit će se nakon kad završe sva istraživanja, poštujući u prvom redu integritet, odnosno zaštitu pronađenih spomenika, naglasio je Domjan. Najvažnije je nastaviti istraživanja i dopuniti ih novim zahvatima kako bi se, u danim okolnostima, u cijelosti zaokružio nastanak i širenje obale.
Pomoćnik ministra kulture Jasen Mesić dodao je kako, bez obzira na to što se odluči o načinu prikaza, to ne će moći biti ostakljenjem površine zbog prevelike vlage u prostoru do dva metra ispod mora. Zbog kondenzacije stvorile bi se gljivice koje bi oštetile spomenik. S druge strane, riječ je o kamenu i "antičkom lijevu", masi sličnoj betonu, koji su dugo bili pod zemljom i na taj način zaštićeni, pa bi ih vremenski uvjeti mogli ugroziti.
Provest će se i petrografska analiza uzoraka kako bi se utvrdio sastav materijala i na temelju toga odlučilo o prikazu pojedinoga dijela.
Izvođači radova i konzervatori odredit će i vrstu pokrova za dio ostataka koji će biti ponovno zatrpani kako se ne bi oštetili.
Da bi uopće razmatrali tehnološke mogućnosti, potrebno je najprije arheološki jasno odrediti područje koje bi se ostavilo za prikaz. Na samu gradilištu danas je dogovoren konkretan prostor koji će zahvatiti istraživanja.
Akademik Nenad Cambi, član istraživačke skupine, rekao je da se nakon analize uzoraka i utjecaja mora i atmosferilija na njih može odlučiti hoće li se ostaviti na otvorenom a da se ne ugroze spomenici. Najvažnije je utvrditi o kakvoj je luci bila riječ, kolika je bila u začetku i koliko se širila.
Domjan je istaknuo da je to do danas najbolje obavljen istraživački projekt u Splitu uz pomoć kojega je na vidjelo izišlo mnoštvo vrijednih spomeničkih ostataka koji su obogatili splitsku, hrvatsku i svjetsku kulturnu baštinu. Uz pomoć rezultata istraživanja doći će se do novih spoznaja o razvoju Palače i grada Splita koji je iznjedrila Palača.
Nastavak istraživačkih radova mogao bi oduljiti uređenje Rive, no da se to ne bi dogodilo, rekao je pomoćnik ministra Mesić, s gradom je dogovoreno da će se dio na kojem se još radi i koji bi bio ostavljen za prikaz izostaviti iz projekta, a ostatak bi se onda mogao dovršiti kako je i planirano.
Radovima na Rivi, započetima u listopadu, do sada je otkrivena obala iz prvog stoljeća, zatim obala iz doba cara Dioklecijana te srednjovjekovni obalni rub, odnosno ostatci antičke, srednjovjekovne i mletačke rive. Arheolozi su otkrili pet slojeva iz različitih povijesnih razdoblja u kojima je nasipano more ili zidana obala, a najvjerojatnije u helenističkom, antičkom, Dioklecijanovu, srednjovjekovnom i mletačkom dobu.