Zanimljiv je pak podatak da drugi stan ima 10,3 posto kućanstava
Neki su to od pokazatelja o uvjetima stanovanja hrvatskih kućanstava sadržanih u opsežnoj Anketi o potrošnji kućanstava u 2005. godini koju je proveo Državni zavod za statistiku na uzorku od 2.727 kućanstava.
Podaci o vrsti smještaja govore da 70,9 posto kućanstava u Hrvatskoj živi u kućama, a 28,9 posto u stanovima.
Smještaj u privatnom vlasništvu, bez obveze otplate stambenog kredita ima 78,7 posto kućanstava, dok njih 8,7 posto za svoje stambeno privatno vlasništvo ima hipotekarni kredit ili zajam.
Prema objavljenim podacima, 7,9 posto kućanstava kaže da stanuje u besplatnom unajmljenom smještaju, a svega njih 4,7 posto u unajmljenom smještaju.
Podaci o broju soba pak upućuju da se većina hrvatskih kućanstava baš i ne može pohvaliti prostranošću svojih stanova.
Tako čak 51,6 posto anketiranih kućanstava ima do dvije sobe. Nešto su još zastupljenija ona sa tri sobe, njih 33,2 posto, dok četiri sobe ima svega 10,7 posto kućanstava.
Tek njih 3,1 posto 'širi' se u pet soba, a gotovo simboličan postotak, 1,5 posto kućanstava, u šest i više soba.
Pokazatelji o pogodnostima smještaja kućanstava pak pokazuju da 8,3 posto nema WC unutar stana, a 7,1 posto nema unutar stana ni kupaonicu (tuš, kada), dok odvojenu kuhinju nema tek 3,6 posto kućanstava.
Telefon ima više od 89 posto anketiranih kućanstava, garažu posjeduje manje od trećine (31,2 posto), centralno grijanje ima njih 39,2 posto.
Što se pak tiče godina izgradnje smještaja, proizlazi da je najveći udio, gotovo dvije trećine (65,2 posto), onih izgrađenih između 1961. i 1990. godine (25,3 posto 1961-70.g., 23,6 posto 1971-80, te 16,3 posto između 1981. i 1990.).
Na stanove izgrađene nakon 1991. odnosi se pak 9,4 posto.
Svako dvadeseto kućanstvo odnosno 5 posto ima smještaj u zgradama i kućama izgrađenim prije 1918. godine, njih još 7,9 posto između 1918. i 1945, a 12,6 posto kućanstava stanuje u stanovima i kućama izgrađenim između 1946. i 1960. godine.