Zakonom, koji je Vladi predstavio predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Ladislav Pivčević, stupnjem 'vrlo tajno' određivali bi se podaci čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima države.
Osobito se to odnosi na vrijednosti Ustavom utvrđenog ustrojstva Hrvatske, njezine neovisnosti, cjelovitosti i sigurnosti, međunarodnog ugleda i diplomatskih odnosa, obrambene sposobnosti i sigurnosno-obavještajnog sustava, života i sigurnosti građana, osnova gospodarskog i financijskog sustava, te otkrića, pronalazaka i tehnologija od sigurnosnog i znanstvenog interesa za Hrvatsku.
Oznakom 'tajno' određivali bi se podaci čije bi neovlašteno otkrivanje teško naštetilo spomenutim vrijednostima, stupnjem 'povjerljivo' podaci čije bi otkrivanje naštetilo tim vrijednostima, a 'ograničeno' podaci čija objava može naštetiti interesima državnih i lokalnih tijela.
Zakonom se uvodi uvjerenje o sigurnosnoj provjeri koje zaposlenici u tijelima javne vlasti moraju posjedovati kako bi mogli pristupiti klasificiranim podacima. Iznimno bi od sigurnosne provjere bili izuzeti predsjednici države, Sabora i Vlade, iako smjernice EU i NATO-a predviđaju sustav bez izuzetaka.
Pivčević je najavio da bi uskoro trebao biti dovršen i nacrt zakona o sigurnosnoj provjeri, na što je premijer Ivo Sanader istaknuo kako bi prije donošenja tog zakona trebalo izmijeniti Uredbu o sigurnosnoj provjeri kako se, kaže, ne bi više ponovio 'slučaj Cigelj', odnosno nevolaštena sigurnosna provjera.
Vlada je Saboru uputila i prijedlog zakona o sustavu informacijske sigurnosti koji definira nadležnosti državnih tijela što se tiče razvoja i donošenja nacionalnih mjera i standarda informacijske sigurnosti.
Pivčević je rekao da je tako ustrojen sustav informacijske sigurnosti važan dio šireg sustava nacionalne sigurnosti, ali i neophodan temelj za izgradnju informacijskog društva