U svojoj kolumni "Hrvatski jezik", najnovijeg broja Hrvatskog tjednika "Fokusa", Babić piše kako su Matici hrvatskoj nametnuli nepotreban posao, koji je već napravljen i u kojem se ne može dati ništa novo.
Predbacuje Matici da je na tom poslu angažirala neiskusne stručnjake koji se trebaju stručno razvijati, a ne raditi na poslu koji je, kako navodi, unaprijed osuđen da povećanjem zbrke bude na štetu hrvatskoj kulturi.
"Ta je rabota toliko štetnija što Matica ostavlja po strani korisne, a neobrađene poslove. Uzmimo samo terminološke rječnike", napomenuo je.
Po njegovim riječima Matica u pravopisnome poslu može uspjeti ili ne uspjeti, ma kako bilo, kako dodaje, hrvatskoj jezičnoj kulturi nanijet će ne malu štetu.
Kako tvrdi šteta je već to što Matica svojim pravopisom poručuje našoj kulturnoj javnosti da svaka ustanova treba izdati svoj pravopis. Babić navodi da su neke ustanove o tome već razmišljale, da neke i danas misle na to, te da je dvije zaustavio u tom poslu.
U Matici hrvatskoj rekli su da je njihov pravopis u prijelomu te da bi mogao biti objavljen za jedan mjesec dana.
Akademik Stjepan Babić (1925.) bavi se problematikom suvremenoga hrvatskoga književnoga jezika, posebno tvorbe riječi.
Jedan je od trojice autora Hrvatskog pravopisa koji je 1971. zabranjen i uništen. Primjerak tog pravopisa prokrijumčaren je i tiskan u Londonu 1972. te je poznat pod nazivom "londonac". Taj je pravopis nakon uspostave samostalne hrvatske države pretiskan te prerađen i objavljen u više izdanja.