Naime, Hrvatska lani, usprkos svim mjerama monetarne politike ipak bilježi rast plasmana za 22 - 23 posto, no to se još uvijek ne može mjeriti s više od 50 postotnim skokom u nekim od tih zemalja, rekla je na današnjem predstavljanju najnovijeg Redovnog ekonomskog izvješća Svjetske banke o zemljama EU8+2 glavna ekonomistica za Hrvatsku Ureda Svjetske banke u Zagrebu Sanja Madžarević-Šujster.
Ipak, dodala je, upravo zbog postignutog rasta u prošloj godini očito je da banke još uvijek imaju dovoljno prostora za zadržavanje kamatnih stopa na relativno niskim razinama, ponajprije kroz interno smanjivanje drugih troškova.
Prema izvješću Svjetske banke, koje se odnosi na Bugarsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Letonija, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju te po prvi put i Hrvatsku, prekomjerna stopa rasta kredita u nekim zemljama pridonosi pregrijavanju ekonomije i velikim vanjskim neravnotežama.
U Svjetskoj banci drže da koncentracija novih kredita u sektoru stanovništva ne daje doprinos dugoročnom rastu, a istodobno stvara uvjete neodrživog rasta cijena imovine.
Prema riječima Madžarević-Šujster, Hrvatska je iz te faze izašla sredinom prošle godine, kada je rast cijena nekretnina te najamnina ipak usporen, odnosno smanjen s dvoznamenkastih stopa.
Ipak, Hrvatska istodobno ne bilježi niti približno tako visoke gospodarske stope rasta kao većina ostalih zemalja obuhvaćenih ovim izvješćem, za koje prosjek iznosi 7 posto, što sugerira da još uvijek postoji određeni jaz koji se mora nadoknaditi, prvenstveno provođenjem nekih 'težih' strukturnih reformi.
Primjerice, navela je Madžarević-Šujster, prostora za napredak ima u činjenici da hrvatski privatni sektor još uvijek čini svega oko 60 posto BDP-a, dok se u većini drugih zemalja taj udio kreće i do 75 posto. Tu su i prilično visoki socijalni troškovi te troškovi financiranja restrukturiranja Hrvatskih željeznica, subvencioniranja brodogradnje, te zdravstvene reforme.
Među pozitivnim kretanjima Madžarević-Šujster je pak izdvojila napredak reforme pravosuđa, posebice na području katastra, ubrzavanje privatizacije, početak projekta 'regulatorne giljotine', kao i početak reforme državne uprave, koja za cilj ima manji, ali učinkovitiji državni aparat.