HINA - Financijski servis
a) Indeksi na najznačajnijim svjetskim burzama u 12:00
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE
--------------------------------------------------
New York/DJIA 12.577,15 12.582,59
Tokyo/NIKKEI 17.370,93 17.261,35
London/FTSE-100 6.229,20 6.204,20
Frankfurt/DAX 30 6.725,85 6.701,70
--------------------------------------------------
Razočarani rezultatima poslovanja tehnološkog lidera Intela ulagači su u srijedu na Wall Streetu prodavali dionice tehnoloških kompanija, a veće gubitke spriječili su rekordni poslovni rezultati računalnog diva Applea.
Tehnološki Nasdaq indeks spustio se 0,7 posto, na 2.479 bodova. Istodobno, njujorški Dow Jones indeks oslabio je svega 0,04 posto, na 12.577 bodova.
Dionica Intela potonula je 5,7 posto, pritisnuvši vrijednosti svih najvažnijih američkih burzovnih indeksa. Taj vodeći svjetski proizvođač čipova, naime, izvijestio je kasno u utorak da mu je dobit u zadnjem lanjskom tromjesečju 40 posto niža te da mu se profitne margine neće popraviti.
No, Apple, koji je prošloga tjedna najavio lansiranje svog multimedijalnog uređaja iPhonea, objavio je da je u istom razdoblju prodao 21,1 milijun iPoda, što mu je podiglo profit za 78 posto. Njegove dionice odmah su porasle četiri dolara, na 99,3 dolara, no kasnije su se spustile na 94,11 dolara.
"Apple utječe na poslovne rezultate ostalih sektora, a sada bi njegov utjecaj mogao biti i veći obzirom da nije više računalna kompanija već i mnogo više. Njegovo poslovno izvješće postalo je jedno od najvažnijih na tržištu dionica", rekao je Joe Saluzzi, menadžer pri brokerskoj tvrtki Themis Trading.
Energetski sektor, koji je ovoga mjeseca teško pogođen korekcijama cijena nafte, u srijedu je bilježio rast cijena dionica. Pritom je dionica Exxon Mobila ojačala 1,2 posto, pomogavši ograničiti gubitke na tržištu. Razlog poskupljenju energetskih dionica je skok cijene barela nafte na njujorškom tržištu za više od dolara, na 52,24 dolara.
Na europskim burzama cijene dionica bilježe gubitke drugi dan uzastopno, ponajviše pritisnute padom cijena proizvođača sirovina poput nafte. Londonski Ftse indeks oslabio je 11 bodova, na 6.204 boda. Frankfurtski DAX izgubio je 15 bodova, zaključivši trgovanje na 6.701 bodu.
Cijene europskih dionica u četvrtak su ojačale, potpomognute oporavkom na robnim tržištima, korporativnim zaradama i aktivnostima na području spajanja i akvizicija kompanija, dok su ulagači svoju pozornost usmjerili ključnim gospodarskim pokazateljima iz SAD-a.
Londonski Ftse indeks do podneva je tako porastao za 0,4 posto, na 6.229 bodova. Na približno istom postotnom dobitku bio je i frankfurtski DAX, dosegnuvši 6.725 bodova.
Na podužoj listi dobitnika izdvaja se grupa za pružanje financijskih usluga Dexia, čije su dionice ojačale 4,3 posto pošto im je jedna brokerska tvrtka podigla investicijski rejting. Pridružio mu se osiguravatelj AGF, s rastom cijena dionica od gotovo dva posto nakon što je njemački Allianz objavio planove o 10,5 milijardi eura "teškoj" kupovini preostalih manjinskih udjela u svojim dvjema podružnicama, među kojima i u AGF-u.
Nadalje, ojačale su i dionice industrijske grupe Alstom, za 2,7 posto pošto je izvijestio o snažnim novim narudžbama.
Analitičari kažu da se čini da je situacija u korporativnom sektoru dobra. "Tromjesečne zarade u prosjeku su dobre, a trebale bi biti poticajne za dionice. Ne očekujemo značajnije usporavanje", kazao je Franz Wenzel, europski strateg pri Axa Investment Managersu.
Više cijene bakra i nikla poduprle su rast cijena dionica u europskom rudarskom sektoru, pri čemu su ojačale dionice Vedante, Xstrate i BHP Billitona. Podršku dionicama naftnih kompanija pružile su cijene nafte koje se i dalje kreću oko 52 dolara po barelu. Pritom su dionice BP-a ojačale 1,2 posto, Cairn Energyja za 1,7 posto a BG-a 1,6 posto.
Pozornost ulagača usmjerena je objavi značajnijih podataka iz američkog gospodarstva, a riječ je o inflaciji i prodaji kuća. Ti podaci privlače posebnu pozornost ulagača jer bi mogli pružiti neke signale vezano uz daljnje kretanje kamatnih stopa u SAD-u.
Europskim dionicama podrška je stigla i iz Japana u kojem je središnja banka odlučila ostaviti kamatne stope nepromijenjenima. Tokijski indeks Nikkei dosegnuo je najvišu razinu u devet mjeseci nakon što je odluka središnje banke bila u skladu s očekivanjima. Na zatvaranju je iznosio 17.370 bodova, na dnevnom dobitku od 0,63 posto.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta u 12:00
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
-------------------------------------------------
Euro/USD 1,2959 1,2977 1,2932
USD/JPY 121,41 121,45 120,49
GBP/USD 1,9766 1,9779 1,9693
USD/CHF 1,2462 1,2475 1,2432
-------------------------------------------------
Tečaj jena kliznuo je u četvrtak na svjetskim tržištima valuta na najnižu razinu prema dolaru u protekle gotovo četiri godine, približivši se i rekordno niskoj vrijednosti prema euru nakon što je središnja japanska banka odlučila zadržati ključne kamatne stope na najnižoj razini među industrijskim zemljama.
Dolar je tako do podneva ojačao prema jenu 0,6 posto, dosegnuvši razinu od 121,35 jena nakon što je nakratko zabilježio najvišu vrijednost prema japanskoj valuti u protekle gotovo četiri godine od 121,45 jena.
Euro je ojačao prema japanskoj valuti 0,7 posto, zabilježivši vrijednost od 157,12 jena, što je nadomak rekordno visoke razine od 158 jena, dosegnute u prvoj polovini siječnja.
Europska je valuta blago ojačala i prema dolaru, za 0,1 posto, pa se njome trgovalo po 1,2950 dolara.
Odluka središnje japanske banke o zadržavanju ključnih kamatnih stopa na važećoj razini od 0,25 posto potvrdila je veliku promjenu u očekivanjima u protekla dva dana nakon što su medijska izvješća prigušila ocjene da će banka ovog tjedna zasigurno podići kamatne stope.
Čak i da je to učinila, ne bi po mišljenju analitičara bitno pomogla jenu jer su kamatne stope za kratkoročne zajmove u Japanu i dalje osjetno niže od onih u drugim zemljama. Središnja banka najavila je da će ih podizati postupno.
Odluka je istodobno potaknula pitanja je li banka možda pokleknula pod pritiskom vlade. Naime, japanski ministar gospodarstva Hiroko Ota izjavio je da banka i vlada dijele mišljenje da su cijene i potrošnja donekle slabi. Ministar financija Koji Omi izrazio je zadovoljstvo odlukom o kamatnim stopama, zanijekavši utjecaj vlade ili političara na središnju monetarnu instituciju.
"Japanski političari mogli bi podvrgnuti središnju banku pritisku da nastavi odgađati podizanje kamatnih stopa. Jen će i dalje bilježiti trend pada na rekordno niske razine", ocijenio je Neil Jones iz Mizuho Financial Groupa.
c) iznos LIBOR-a na dan:
----------------------------------------------------
jedan jedan tri šest
datum tip tjedan% mjesec% mjeseca% mjeseci%
----------------------------------------------------
10.01. USLIB 5,31 5,32 5,36 5,38
10.01. EULIB 3,58 3,62 3,74 3,88
----------------------------------------------------