Prema izvješću "Migracije i doznake: istočna Europa i bivši Sovjetski Savez (Migration and Remittances: Eastern Europe and the Former Soviet Union)", migracijska su kretanja unutar tranzicijskih zemalja te regije i među njima snažna i vjerojatno će i dalje jačati budući da će pad stope nataliteta u cijeloj regiji potaknuti pojačanu potražnju za mlađom radnom snagom.
Poznato je da su migracijska kretanja u smjeru zapadne Europe znatno pojačana u proteklih 15 godina. Tako zemlje zapadne Europe primaju 42 posto migranata iz srednje i istočne Europe te sve više migranata iz bivšeg Sovjetskog Saveza.
Manje je poznato da su Njemačka i Francuska jedine zapadnoeuropske zemlje među prvih 10 zemalja primateljica migranata na globalnoj razini. Rusija se nalazi na drugom mjestu, a među prvih 10 su i Ukrajina, Kazahstan i Poljska.
Rusija privlači migrante iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, ponajprije iz Kavkaza i srednje Azije, čija siromašnija radna snaga migrira i u resursima bogati Kazahstan. Ukrajina i Poljska funkcioniraju kao tranzicijske točke migranata na putu prema zapadnoj Europi.
Doznake spadaju među posljedice migracije koje predstavljaju prednost kako za obitelji migranata, tako i za njihove matične zemlje. U brojnim najsiromašnijim zemljama istočne Europe i srednje Azije najveći su izvor dodatnih prihoda a u proteklih 15 godina služile su kao osiguranje u razdobljima gospodarskih i političkih previranja.
Doznake tako čine više od 20 posto BDP-a u Moldaviji i Bosni i Hercegovini te više od 10 posto u Albaniji, Armeniji i Tadžikistanu, ističe se u izvješću Svjetske banke.
Kako bi se matičnim zemljama i zemljama primateljicama migranata, kao i samim migrantima zajamčile sve prednosti migracija, spomenute bi zemlje trebale bolje surađivati pri koordinaciji politike kako bi ponuda migracijske radne snage udovoljila potražnji sukladno zakonskim propisima kojima se jamči poštivanje prava migranata, a istodobno su politički i socijalno prihvatljivi zemljama primateljicama migranata.
"Postojeći se bilateralni sporazumi mogu poboljšati kako bi olakšali migraciju u regiju usklađivanjem ponude migracijske radne snage s potražnjom putem gospodarskih poticaja", objašnjava Bryce Quillin, ekonomist Svjetske banke i jedan od autora izvješća.
Ne postoje gotova rješenja za učinkovitu migracijsku politiku, iako bi jedno od njih mogla biti kombinacija kratkoročne migracije i poticaja za povratak kao i privremena, cirkularna migracija. Privremenom bi se migracijom migrantima omogućili kraći boravci u inozemstvu, ali bi se ujedno i spriječilo stvaranje većeg broja trajnih migranata.
"Novim bi se pristupima, kao što je privremena migracija i korištenje gospodarskih poticaja, mogli ojačati bilateralni sporazumi", kaže Willem van Eeghen, jedan od vodećih ekonomista Svjetske banke. "Pokažu li se novi pristupi djelotvornima, bit će to 'trostruki dobitak' za migrante, zemlje primateljice i matične zemlje", zaključuje on.
Moguće pogodnosti privremene migracije su rješavanje problema nedostatka radne snage, rast prihoda i smanjena društvena napetost zbog neregistrirane i nekontrolirane migracije u zemljama primateljicama.
Matične bi pak zemlje dobile ljudski kapital kojeg bi inače mogle izgubiti a migranti bi povećali svoja primanja, pridonijeli umnožavanju ljudskog i financijskog kapitala, održavali veze s obitelji, plaćali manje troškove doznaka i pridonijeli jačanju trgovinsko-investicijskih odnosa među zemljama, tumače u Svjetskoj banci.