"Slovenija je 3. siječnja 2002. ispunila svoje obveze isplatom zadnjeg obroka na fiducijarni račun otvoren u Dresdner bank u Luksemburgu, a ukupna visina sredstava iznosi 57.707.679 američkih dolara. Time je za Sloveniju to pitanje riješeno", prenijela je i do sada poznato stajalište Ljubljane Slovenska tiskovna agencija STA.
Pitanje odštete za imovinu talijanskih izbjeglica iz dijela Istre i Slovenskog primorja prema jugoslavensko-talijanskom sporazumu iz 1983. (Rimskom sporazumu), koji su naslijedile Slovenija i Hrvatska, u Ljubljani drže zaključenim jer je Slovenija osigurala sredstva, ali ih Italija nakon raspada Jugoslavije i osamostaljenja Hrvatske i Slovenije nije željela primiti iako su se Slovenija i Hrvatska dogovorile o "ključu" razreza preostale odštete, imajući u vidu koliko je nekretnina bilo na teritoriju današnje Hrvatske i današnje Slovenije.
Problem "imovine esula' aktualiziran je nakon nedavnih izjava predsjednika talijanske vlade Romana Prodija i šefa diplomacije Massima D'Aleme kojima su se založili da se to pitanje "kompleksno" riješi razgovorima Italije, Slovenije i Hrvatske.
Prodi je u ponedjeljak u Ljubljani talijanskim novinarima rekao da pitanje odšteta za imovinu esula nije moguće riješiti 'nikako drukčije' nego pregovorima triju država, što u Sloveniji odbijaju jer pitanje smatraju zaključenim.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova o izjavama talijanskog premijera Prodija nije bilo službeno obaviješteno, a za Sloveniju je pitanje imovine esula zaključeno i to sukladno s načelom "Pacta sunt servanda" (jednom zaključene ugovore treba poštovati i izvršavati).
Kako dodaje STA, u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova u vezi s Prodijevim izjavama dodaju da se one možda odnose na Hrvatsku jer ona nije, poput Slovenije, sredstva za odštetu talijanskim izbjeglicama izdvajala na poseban račun, pa se "planovi Italije možda referiraju na tu okolnost".
Slovenija i Italija kao nasljednice talijansko-jugoslavenskog sporazuma o odšteti za imovinu talijanskih izbjeglica su se 1996. dogovorile da od 110 milijuna američkih dolara odštete predviđene tim sporazumom na Sloveniju otpada 62, a na Hrvatsku 38 posto, podsjetila je slovenska agencija koja dodaje da se lobističke organizacije talijanskih izbjeglica (esula ili optanata) već godinama suprotstavljaju mogućnosti da se isplatom predviđene odštete to pitanje zaključi jer se nadaju da bi mogli biti kompenzirani u naturi, odnosno da bi nacionalizirane kuće bivšim vlasnicima ili njihovim nasljednicima mogle biti vraćene.