Kirkuk, koji se nalazi na jednom od najbogatijih svjetskih nalazišta naftom i tik uz granicu s velikom autonomnom regijom Kurdistan, mogao bi postati krizno žarište, upozorava UN u svom izvješću.
Događaje na tom području prate pozorno susjedne zemlje poput Turske koja ima povijesne veze s Turkmenima i zabrinuta je zbog kurdistanskih ambicija.
Kurdi žele anektirati taj grad i proglasiti ga svojim glavnim gradom, a irački novi ustav određuje da se tijekom ove godine održi lokalni referendum o tom pitanju.
Pod režimom Saddama Husseina Kirkuk je bio podvrgnut "arabizaciji" koja je otjerala mnoge Kurde i dovela Arape, uglavnom šijite.
Nakon američke invazije u ožujku 2003. godine, mnogi su se Kurdi vratili u Kirkuk, a Turkmeni i Arapi u gradu se žale da se nad njima vrši "etničko čišćenje".
Istraživačka skupina za Irak, koja je prošli mjesec podnijela izvješće američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu, ističe da postoji "velika opasnost" da će referendum raspiriti nasilje u Kirkuku.
U svom mjesečnom izvješću o ljudskim pravima, UN tvrde da je pogoršanje situacije u Kirkuku glavni uzrok "zabrinutosti", posebno za prava Arapa i Turkmena koje naziva "manjinama", iako su podaci o stanovništvu diskutabilni.
"Suočeni su sve češće s prijetnjama, zastrašivanjima i uhićenjima, često u institucijama KRG-a (Kurdska regionalna vlada) kojima rukovode kurdska obavještajna služba i snage sigurnosti", dodaje se u UN-ovom izvješću.
"Takva kršenja mogla bi biti uvod u mnogo veću krizu u Kirkuku u sljedećih nekoliko mjeseci", upozorava se u izvješću.