Euro je tako kliznuo na najnižu razinu prema dolaru zadnjih šest tjedana od 1,2916 dolara, oslabjevši na tjednoj razini 0,7 posto. Dolar je dosegnuo i 1,2479 franaka za dolar, ojačavši 0,7 posto.
Američka valuta ponovno je počela jačati prema ostalim ključnim valutama, posebno prema euru, nakon što su solidni prošlotjedni podaci o zaposlenosti u SAD-u i ostali noviji gospodarski pokazatelji potkrijepili stajalište da Fed vjerojatno neće tako skoro snižavati kamatne stope u SAD-u. Zelena novčanica crpila je potporu i iz oštrog pada cijena roba i vala rasprodaja na tržištima dionica u zemljama u razvoju, potaknutog namjerom Venezuele da nacionalizira svoju najveću telekomunikacijsku kompaniju, istaknuli su analitičari.
"Podaci o zaposlenosti potisnuli su u drugi plan očekivanja vezana za kamatne stope, nastupila je faza korekcije nakon prekomjernih prodaja dolara. Osim toga, ulagači se okreću američkoj valuti i zato što Venezuela kvari raspoloženje na tržištima u razvoju", tumači Peter Fontaine iz bruxelleskog KBC-a. Američko ministarstvo rada objavilo da je broj novootvorenih radnih mjesta u SAD-u u prosincu iznosio 167 umjesto očekivanih 100 tisuća.
Europska središnja banka (ECB), pak, u četvrtak je zadržala kamatne stope na razini od 3,5 posto. Njezin predsjednik Jean-Claude Trichet nije na konferenciji za novinstvo ukazao na nužno "budno" praćenje eventualnih naznaka inflacije, što se inače tumači kao šifra za podizanje kamatnih stopa u sljedećem mjesecu. Takav je rasplet utjecao na pad vrijednosti europske valute.
Europska valuta spustila se prema funti na 65,94 penija nadomak najniže razine u proteklih 18 mjeseci prema britanskoj valuti slijedom neočekivane odluke središnje britanske banke o podizanju kamatnih stopa na 5,25 posto. Funta je ojačala i 1,5 posto prema dolaru, na 1,9585 dolara ta funtu.
Tečaj jena, pak, oslabio je prema dolaru 1,7 posto, probivši prvi puta u proteklih 13 mjeseci psihološku granicu od 120 jena za dolar nakon što su splasnula očekivanja da će japanska središnja banka sljedećeg tjedna podići kamatne stope. Središnja japanska banka mogla bi na sastanku zakazanom 17. i 18. siječnja podići kamatne stope na 0,5 posto ali na tržištu trenutno prevladava stajalište da su nedavni gospodarski podaci iz Japana smanjili vjerojatnost da će to zaista i učiniti.
Naime, japanski indeks vodećih gospodarskih pokazatelja, objavljen u četvrtak, pokazao je pad u studenom na preliminarnih 20,0 bodova u odnosu na revidiranih 54,5 bodova u listopadu. "Na tržištu polako prevladava predodžba da središnja japanska banka možda neće podići kamatne stope 18. siječnja a ako to i učini, uvjeti za takav potez zapravo i nisu najbolji te će do sljedećeg odgovarajućeg poteza proći još dosta vremena", tumači Derek Halpenny iz BTM-UFJ-a.