"Međunarodnim priznanjem bio je okrunjen naš projekt osamostaljivanja. Jasno je da bi taj proces ostao nedovršen i bez potvrde bez međunarodnog priznanja. Nakon pobjede nad JNA bilo je bitno što prije doći do međunarodnog priznanja", rekao je u subotu na konferenciji za novinare Lojze Peterle.
Utemeljitelj slovenske demokršćanske stranke i sadašnji zastupnik u Europskom parlamentu rekao je da je izuzetnu ulogu u priznanju Slovenije, uz Njemačku, odigrala i Sveta Stolica i naglasio volju koju su Slovenci imali prije 15 godina da se s prostora bivše Jugoslavije izdvoje kao poseban slučaj i afirmiraju u Europi i svijetu.
"Inzistirali smo da Europa odredi kriterije za priznanje. Mi smo ih ispunili i na kraju bili priznati iako se i sada na Zapadu čuju mišljenja da je to bilo prerano", rekao je Peterle.
Prve Europske države koje su priznale samostalnost Slovenije bile su Island, Švedska i Njemačka, a Slovenija i Hrvatska međusobno su se priznale istodobno kad su proglasile samostalnost, 26. lipnja 1991. godine.
Kako je, osvrćući se na protekle godine, u subotnjem broju ljubljanskog "Dela" ocijenio sadašnji ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, Slovenija se u sadašnjim "nemirnim vremenima" u svijetu mora često osvrnuti na protekla vremena kako bi postala svjesna što je sve postigla, ali se promišljati što su njene prednosti i deficiti u odnosu na druge.
"Međunarodni položaj Slovenije danas je vrlo čvrst makar nas od jugoslavenske krize dijeli relativno kratko vrijeme i premda nam je to područje blisko. Moramo djelovati bez nervoze, konstruktivno i oprezno. Nismo u sporu ni s jednim narodom na području zapadnog Balkana i ni s jednom državom", navodi Rupel koji dodaje da Slovenija ima prednosti u načinima rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom i da će na njih djelovati kao članica Europske unije.
Rupel, koji je bio ministar vanjskih poslova i prije 15 godina kad je govorio da je strateško partnerstvo s Hrvatskom važno jer bi se inače težnje za priznanjem u svijetu doživjele kao "secesija", tvrdi da Hrvatska zbog svog specifičnog položaja nije mogla postići slovenske međunarodne uspjehe, te da su međusobni odnosi zbog toga prožeti "ljubomorom".
"Naši hrvatski prijatelji zavide nam u nekim slučajevima zbog naših međunarodnih uspjeha, naše prodornosti na međunarodnom planu, a prvenstveno na tome što smo mi u Europskoj uniji i NATO savezu", navodi u svojoj analizi u "Delu" od subote Dimitrij Rupel.
No, dodaje šef slovenske diplomacije, današnja Slovenija zainteresirana je da sve "balkanske" države uđu u te integracije kako bi u regiji bilo "što više pobjednika".
Suprotstavljajući se navodima oporbenih krugova u Ljubljani da je u slovenskoj politici počeo prevladavati populizam i napinjanje nacionalnih mišića i da sadašnja vlada ne zna iskoristiti svoje prednosti u regiji, Rupel je ustvrdio da zapravo opozicija ometa nastojanja da sadašnja vlada realizira vanjskopolitičke prednosti.
Ponekad se u Sloveniji ne shvaća da su nam potrebni racionalni potezi i da možemo utjecati na razvoj događaja, ne samo kad se radi o Hrvatskoj iako u odnosu na Hrvate imamo "premalo državotvornosti i nacionalnog ponosa", zaključio je Rupel.