Predavanje je održano u sklopu Salona Matice hrvatske pokrenutoga prošle godine sa željom da se potaknu razgovori i rasprave o temama s područja kulture, umjetnosti i znanosti, posebice pak da o tomu govore mladi ljudi.
Zagrebački govor teško je definirati jer je riječ o složenoj jezičnoj situaciji budući da je Zagreb zapravo "Hrvatska u malom" i u njemu živi 51 posto ljudi koji tu nisu rođeni, rekao je Kapović.
Tradicionalno se zagrebačka kajkavština dijeli na tri skupine, a pod pojmom opće zagrebački podrazumijevamo da je to materinski jezik onih koji su rođeni u Zagrebu, objasnio je.
Kapovićevo predavanje bilo je usredotočeno na jezične promjene u posljednjih pet do 15 godina, ili kako je on to rekao na "sitne promjene " koje se u suvremenoj lingvistici istražuju u sklopu socio-lingvistike.
Ali kod nas su takva istraživanja tek na početku i još nisu popularna, istaknuo je Kapović.
Govorio je o promjenama na svim razinama - od fonologiije, naglasaka, leksika, morfologije do sintakse.
Tako se, dodao je, primjerice u zagrebačkom govoru može u zadnjih pet do deset godina čuti da je nešto "ful dobro" ili "ful korisno" što prije toga u Zagrebu nije bilo moguće i ako je to netko govorio odmah se znalo da dolazi iz Rijeke, Istre ili primorskoga dijela Slovenije.
Isto tako, tek od nedavno na zagrebačkim ulicama čujemo da je nešto "predobro" ili "prestrašno" ili da je netko "prelud", a najnovije promjene, među ostalim, svjedoče i o pojednostavljivanju naglasnoga sustava i pomicanju naglaska prema početku riječi te o redukciji (gutanju) samoglasnika.
Mate Kapović rođen je 1981. u Zagrebu. Među ostalim, bavi se poredbeno-povijesnom lingvistikom, dijalektologijom i socio-lingvistikom.