ISPRAVAK VIJESTI BR. 2064 - HNB: ograničenje rasta plasmana banaka na 12 posto

Ispravak vijesti br. 2064

HNB: ograničenje rasta plasmana banaka na 12 posto

Molimo korisnike da u vijesti HNA 2064, emitiranoj pod naslovom HNB: ograničenje rasta plasmana banaka na 12 posto, u prvoj rečenici četvrtog odlomka isprave podatak o rastu inozemnog duga sa krivo napisanih 20 na 12 posto.

Na početku četvrtog odlomka prva rečenica ispravno glasi:

Hrvatski inozemni dug na kraju ove godine iznosit će 28,7 milijardi eura, što je za 12 posto više nego u godini prije ...

Ispravljena vijest glasi:

Pritom u središnjoj banci ne očekuju da bi te mjere trebale imati osjetniji utjecaj na porast kamatnih stopa banaka na kredite, što će ipak zavisiti od ponašanja samih banaka, koje povećane troškove na veće poraste plasmana i poskupljenja izvora sredstava iz EU mogu neutralizirati i smanjenjem dobiti.

Uvođenje takvih 'šok' mjera, kako ih je nazvao guverner središnje banke Željko Rohatinski na današnjem susretu s novinarima, nužno je da bi se zaustavile ili bitno usporile neodržive tendencije povećanja inozemnog duga i deficita tekućeg računa platne bilance i njihovog udjela u BDP-u.

Hrvatski inozemni dug na kraju ove godine iznosit će 28,7 milijardi eura, što je za 12 posto više nego u godini prije, sa udjelom u BDP-u od oko 85 posto prema 82,5 posto u 2005., dok će deficit tekućeg računa premašiti 8 posto BDP-a prema 6,4 posto u prošloj godini.

Obvezno upisivanje blagajničkih zapisa, po stopi do 50 posto, na svaki rast plasmana iznad 12 posto, stupa na snagu 1. siječnja 2007., zapisi će se upisivati mjesečni na rok od 360 dana uz kamatnu stopu od 0,75 posto godišnje, a ova godišnja mjera bila bi na snazi najmanje dvije godine.

Svrha ovih mjera je da destimulira porast plasmana banaka koji je ove godine iznosio 23,5 posto, a posebice financijsko zaduživanje nebankarskog sektora u inozemstvu koje se onda putem depozita plasira kao bankarski krediti ostalim sektorima u Hrvatskoj.

Uz smanjenje duga države, uz njenu orijentaciju na zaduživanje na domaćem tržištu, vanjski dug banaka ove je godine povećan za oko 700 milijuna eura (prema 1,3 milijarde eura porasta ino duga banaka u prošloj godini), dok vanjski dug poduzeća bilježi vrlo visok rast od 33 posto (prema lanjskih 23 posto).

Zaustavljanje nepovoljnih tendencija u HNB-u, koja poduzima mjere iz svoje nadležnosti, traži usklađeno djelovanje svih nositelja ekonomske politike u zemlji.

Uz poduzete mjere u središnjoj banci ocjenjuju da bi se u 2007. mogao ostvariti ekonomski rast od 4,5 do 5 posto, uz zadržavanje stope inflacije ispod 3 posto, te stagnaciju vanjskog duga na oko 86 posto BDP-a i smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance na 7,5 posto.

U protivnom procjene govore da bi udio inozemnog duga mogao dosegnuti oko 90 posto BDP-a, a deficita tekućih transakcija 9 posto BDP-a, upozorio je Rohatinski.

U ocjeni 2006. u središnjoj banci ističu da su ostvareni određeni pozitivni pomaci, no, Hrvatska ima ekonomiju čije se neravnoteže produbljuju.

U pozitivna kretanja guverner ubraja ubrzanje ekonomskog rasta na oko 4,6 posto, usporavanje inflacije na 2,5 posto, smanjenje deficita proračuna na 3 posto BDP-a, dok su mjere HNB-a usporile rast zaduživanja banaka, sa 17 posto u 2005. na ispod 8 posto u ovoj godini.

No, gospodarski je rast ostvaren isključito na osnovu brzog rasta domaće potražnje, prije svega investicija i osobne potrošnje, dok je doprinos neto izvoza bio negativan, za 1,7 postotnih poena, što ukazuje na vrlo velika vanjskotrgovinska ograničenja za mogućnosti ubrzanja ekonomskog rasta.

Uz ograničene izvozne kapacitete, deficit u robnoj razmjeni s inozestvom se konstantno povećava, uz sve veću uvoznu zavisnost, upozoravaju iz HNB-a.