"Danas stvaramo povijest. Danas mijenjamo smjer u kojem ide naša zemlja", rekla je demokratska kongresnica Nancy Pelosi, koja je izabrana za prvu predsjednicu Zastupničkog doma Kongresa u američkoj povijesti s 233 glasa, prema 202 koliko je dobio njezin protukandidat John Boehner, čelnik
republikanske manjine.
Izbor Nancy Pelosi popraćen je dugim pljeskom i ovacijama zastupnika.
U Zastupničkom domu koji ima 435 zastupnika, demokrati imaju 233 a republikanci 202 mjesta. Mandat kongresnika je dvije godine.
U Zastupničkom domu ima 55 novih kongresnika, od kojih su 42 demokrta i 13 republikanaca.
Nova predsjednica Zastupničkog doma naglasila je da prihvaća dužnost "u duhu partnerstva, a ne strančarenja".
"Izbori 2006. bili su poziv na promjenu, ne samo promjenu kontrole u Kongresu nego za novi smjer u kojem ide naša zemlja. Nigdje američki narod nije bio jasniji nego kod potrebe novog smjera u Iraku. Američki narod odbio je preuzeti otvorenu obvezu prema ratu koji nema kraja", rekla je Pelosi u prigodnom govoru.
"Stvorili smo povijest, a sada ostvarimo napredak za američki narod", naglasila je Pelosi, najavljući ambiciozni paket zakona u prvih 100 sati rada. Na kraju govora pozvala je za govornicu doma brojnu djecu koja su danas došla u Kongres, među kojim je bilo i njezinih šest unuka.
U Senatu demokrati imaju minimalnu većinu od 51 prema 49 zastupnika, s time da je senator Tim Johnson i dalje u kritičnom stanju nakon operacije na mozgu, prije tri tjedna.
Za čelnika demokratske većine izabran je senator Harry Reid iz Nevade.
"Nastojat ćemo raditi na dvostranačkoj osnovi i transparentno kako bi riješili probleme američkog naroda", rekao je u četvrtak Reid.
Prvog dana zasjedanja Senata, pred potpredsjednikom SAD Dickom Cheneyem koji je po Ustavu predsjednik doma, prisege su položila 33 senatora koja su izabrana 7. studenoga, među kojima i 10 novih senatora od kojih osam demokrata. Senat ima 100 zastupnika sa šestgodišnjim mandatom, a svake dvije godine na izbore ide jedna trećina.
Demokrati su najavili ambiciozan plan usvajanja šest važnih zakona u prvih 100 sati rada Zastupničkog doma, uključujući i zakone o povećanju minimalne nadnice za oko 40 posto, saveznom financiranju istraživanja matičnih stanica, smanjenju kamata na studentske kredite, smanjenju cijene lijekova i ukidanju subvencija naftnim kompanijama.
Tih 100 sati, odnosno dva radna tjedna parlamenta, počet će se odbrojavati od idućeg utorka 18. siječnja, kada budu popunjeni parlamentarni odbori.
Posljednje ispitivanja javnog mnijenje govore kako demokrati uživaju snažnu podršku za najavljene zakonske prijedloge, no da bi oni postali zakoni bit će im potrebna podrška dijela republikanskih senatora, jer za prihvaćanje zakona u Senatu potrebno je 60 glasova.
Ovoga tjedna demokrati će u Zastupničkom domu predložiti prihvaćanje novog etičkog kodeksa, koji bi trebao ukinuti "kulturu korupcije" na Capitol Hillu.
"U četvrtak i petak prihvatit ćemo pravila koja če pomijeniti način djelovanja Doma kako bi se osigurao njegov integritet, otvorenost i transparentnost", najavio je kongresnik Stany Hoyer, čelnik demokratke većine u Domu.
Nova pravila ograničit će utjecaj lobista, zastupnicima će biti zabranjeno primanje poklona od njih, a ograničit će se i mogućnosti ubacivanja u proračunske zakone posebnih izdvajanja za lokalne potrebe tzv. "earmarksa", najavili su čelnici demokrata.
S početkom zasjedanja novog Kongresa s demokratskom većinom, počinje dvogodišnje razdoblje kohabitacije za predsjednika George W. Busha. On je također izrazio spremnost za suradnju s Kongresom na temeljima dvostranaštva i konsenzusa, no istodobno je najavio spremnost da iskoristi pravo veta na zakone koji će bili, kako je rekao, puke "političke deklaracije".
Obzirom na dijametralno suprotna stajališta Bushove administracije i demokratskog Kongresa oko rata u Iraku i nizu drugih ključnih pitanja, unatoč deklariranoj spremnost na suradnju, treba očekivati buduće nesuglasje i konfrontacije između Capitol Hilla i Bijele kuće.