ŠV 27.XII.-NZZ-SRBIJA

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 27. XII. 2000. Svršetak poštede za Srbiju "Pobjedom Demokratske oporbe Srbije na parlamentarnim izborima u subotu demokratske su snage učvrstile svoj položaj. Promjena vlasti započela rušenjem Miloševića u listopadu, uglavnom je dovršena. Nekada svemoćna Socijalistička stranka je u oporbi. Ranije s njom povezana stranka Jugoslavenske ljevice, koja je povlaštene u Miloševićevu režimu opskrbljivala položajima i unosnim službama, nestala je s političke pozornice - a s njom i Mira Marković, Miloševićeva žena. Čini se da se time privodi kraju jedna od najmračnijih epoha Srbije. Za reformske snage sada počinje najteži dio zadaće, naime razaranje starog korumpiranog sustava, izgradnja demokratskih ustanova, sanacija poremećenog i organiziranim kriminalom prožetog gospodarstva, pretvorba Srbije u pravnu državu. Očekivanja su golema. Stanovništvo se nada brzom i primjetnom gospodarskom uzletu. Pri tomu je Srbija u procesu transformacije tek na samom početku a socijalne nepravde koje će neizbježno doći s tržišnogospodarskim reformama, stavit će strpljenje stanovnika na tešku kušnju. No stanovništvo je spremno na žrtve. A nova vlada mora djelovati brzo i odlučno prije nego što proigra kredit a euforija uzmakne pred rezignacijom. Hoće li se Demokratska oporba Srbije kojoj pripadaju brojne stranke i grupacije koje je na okupu držala borba protiv Miloševića, uskoro raspasti? Pitanje je od velikog značenja. Unutar iznad svega heterogenog saveza naime već neko vrijeme postoje napetosti koje će se još povećavati u teškom političkom radu. Također nije sigurno hoće li jugoslavenski predsjednik Koštunica i imenovani srpski šef vlade Đinđić uistinu povlačiti isto uže. Suparništvo između te dvojice vodećih političara je veliko a i njihove predodžbe o tempu promjena razilaze se od političkog preokreta u listopadu. Jedna od najvažnijih pretpostavaka za uspješan novi početak je rješenje odnosa između Srbije i Crne Gore koje se do sada odgađalo na dulje vrijeme. Naime pitanje kako će izgledati jugoslavenska federacija ako zajednička država uopće opstane, još je otvoreno. U Crnoj Gori koja zapravo funkcionira kao samostalna država, čini se, daje prednost konačnom odcjepljenju od Beograda. Predsjednik Đukanović kojemu se u vrijeme Miloševićeve vladavine Zapad udvarao a poslije obrata u listopadu odgurnuo ga u stranu, čini se da je - unatoč protivljenju Zapada - odlučan održati referendum o samostalnosti. Hoće li Koštunica i Đinđić koji očuvanje zajedničke države proglašavaju jednim od najvažnijih ciljeva, prihvatiti odvajanje Crne Gore? Novom je vodstvu u Beogradu posljednjih mjeseci uspjelo izići iz izolacije i širom otvoriti vrata prema Zapadu. Jugoslavija je opet članica UN-a i OESS-a. Ipak treba očekivati da će poslije izborne pobjede reformskih snaga porasti pritisak na Beograd. Vrijeme poštede uskoro bi moglo isteći. Poslije promjene vlasti u Hrvatskoj u siječnju, Zapad je gospodarsku i političku potporu uvjetovao spremnošću Zagreba za suradnju s haaškim sudom za ratne zločince. Povratak Hrvatske u Europu vodio je preko Haaga. Ako se ne smije mjeriti dvama mjerilima, Zapad i od Beograda mora s osobitim pritiskom zahtijevati izručenje optuženih srpskih ratnih zločinaca. Među njima nije samo Milošević. Postupak u vlastitoj zemlji zbog korupcije i zloporabe vlasti nije nadomjestak za procese pred UN- ovim sudom. No nova vlada u Beogradu odbija izručenja. Čini se da za sada nije spremna ni za bespoštednu obradu uloge Srbije u ratovima na području bivše Jugoslavije" - zaključuje komentator lista C. Sr.