SVIJET U 6 SATI

ZAGREB, 23. prosinca (Hina) - NEW YORK - Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću udruge Freedom House o stanju demokracije i ljudskih sloboda u svijetu prvi put uvrštena u skupinu posve slobodnih država, nakon višegodišnjih zamjerki zbog kojih je bila u skupini djelomično slobodnih. Izvješće "Sloboda u svijetu 2000.", objavljeno u petak u New Yorku, kao posve slobodne navodi 86 država među kojima su, uz Hrvatsku, još tri nove zemlje - Meksiko, Gana i Surinam. Objašnjava se da su provedeni demokratski izbori i djelovanje novih vlasti pridonijeli ovakvom napretku. Predsjednik Freedom Housea Adrian Karatnycky kaže da političke i ljudske slobode danas uživa 40,7 posto svjetskog stanovništva "najveći postotak u povijesti". Kratnycky za takav razvoj odaje priznanje ponajprije stanovništvu sve većeg broja zemalja u svijetu, ali i politici američke vlade. Freedom House priprema izvješća o stanju sloboda u svijetu od 1955., a ovogodišnjim izvješćem obuhvaćene su 192 države. Njih 11 - Afganistan, Burma, Ekvatorijalna Gvineja, Irak, Kuba, Libija, Saudijska Arabija, Sirija, Sjeverna Koreja, Sudan i Turkmenistan - još je u kategoriji neslobodnih. U izvješću se bilježi da je u 18 zemalja, među kojima je i Rusija, stanje lošije nego prije godinu dana. MOSTAR - Hrvatski novinar Nenad Ivanković te glavni i odgovorni urednik "Slobodne Dalmacije" Josip Jović u petak su u Mostaru prigodom predstavljanja knjige "Predsjedniče, što je ostalo?" komentirali i aktualna političke prilike u Hrvatskoj i BiH pri čemu su oštro kritizirali sadašnju vlast u Zagrebu. Nenada Ivankovića stid je što dolazi iz Zagreba gdje, kako je rekao, "aktualna vlast misli da će se lakše dodvoriti bjelosvjetskim hohštaplerima ako digne ruke od Hrvata u Bosni i Hercegovini". On je dodao kako je otkazivanje solidarnosti s Hrvatima u BiH "ludo i sramotno". Glavni urednik "Slobodne Dalmacije" Josip Jović kritizirao je predsjednika RH Stipu Mesića kojemu zamjera to što "svoju volju izvodi iz interesa tzv. međunarodne zajednice". "Mesićeva svjedočenja u Haagu, čije transkripte objavljujemo u 'Slobodnoj Dalmaciji' sadrže temelj za presudu generalu Tihomiru Blaškiću", rekao je Jović tumačeći kako će Mesićevo svjedočenje u Haagu biti temelj za nove optužbe i presude Hrvatima. Jović je i ocijenio da se podrška nove hrvatske vlasti jedinstvenoj BiH pretvorila u "potpunu nezainteresiranost za sudbinu Hrvata u BiH". SKOPJE - Izaslanstva MMF-a i makedonskog ministarstva financija u petak su, nakon desetodnevnih žučnih pregovora i nagovora, donijeli projekciju proračuna Republike Makedonije za iduću godinu u iznosu od 54 milijarde dinara. Prema projekciji brutto proizvod Makedonije trebao bi se povećati za 6 posto, planirana inflacija iznositi 2,2 posto, a devizne bi se rezerve povećale za 100 milijuna dolara. Najviše nesuglasica bilo je oko smanjenja personalnog poreza i smanjenja trošarine i PDV-a. PDV je pao s 19 na 5 posto za građevinarstvo, poljoprivredne proizvode i medicinski potrošni materijal, a trošarina je potpuno ukinuta samo za kavu, dok je smanjenje za naftu najavljeno u drugoj rundi pregovora u srpnju 2001. kada je predviđen i rebalans proračuna. Da bi ova projekcija proračuna bila potvrđena sredinom iduće godine, kao i dobivena druga tranša zajma MMF-a, Vlada Makedonije mora završiti nekoliko poslova. Jedan od najbolnijih je smanjenje javne administracije, iako je MMF i tu bio popustljiv te je umjesto prvobitnih 5.400 dozvolio smanjenje za 3.500 djelatnika. BEOGRAD - Jugoslavenski premijer Zoran Žižić pozdravio je u petak poziv čelnika Demokratskog saveza Kosova Ibrahima Rugove na dijalog Albanaca s juga Srbije s vlastima u Beogradu jer u tome vidi "prvi znak da albanska strana shvaća promijenjeno raspoloženje međunarodne zajednice prema SRJ". Žižić se u izjavi dostavljenoj medijima zauzeo za izravne razgovore dviju strana bez međunarodnog posredovanja i odbacio zahtjeve za samostalnost Kosova kao "neostvarive". Premijer SRJ je kazao kako očekuje da Rugova, "kao principijelni političar, sada prihvati poziv na dijalog koji mu je uputio predsjednik SRJ Vojislav Koštunica". Žižić je izrazio nadu u "obnovu povjerenja" i "uspostavu dobrih odnosa". PRIŠTINA - Predstavnici Političkog vijeća Preševa, Medveđe i Bujanovca upozorili su u petak navečer da je neprihvatljiv svaki pokušaj rješavanja problema Doline Preševa bez Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca (OVPMB). Reagiranje Političkog vijeća slijedilo je nakon današnjeg sastanka što su ga u Bujanovcu održali predstavnici srpske vlade i veleposlanici sedam država članica Kontaktne Skupine. Sastanku je pribivao i Shawn Sullivan, politički savjetnik zapovjednika KFOR-a Carla Cabigiosa a s albanske strane samo Riza Halimi, predsjednik Partije za Demokratsko djelovanje i predsjednik općine Preševa. Političko vijeće reagiralo je u petak i na deklaraciju zapovjednika KFOR-a, generala Carla Cabigiosua, koji je pozvao albanske gerilce da se vrate svojim domovima jer njihove žrtve viša nisu potrebne. "Ne priznajemo naredbe međunarodnih predstavnika da se razoružamo i vratimo svojim domovima, ali demilitarizacija se treba provesti nakon što se demitalizira cijela regija i riješi problem Doline Preševa", izjavio je glasnogovornik Shaqir Shaqiri. WASHINGTON - Američka Agencija za međunarodni razvoj (USAID) odobrila je u petak 10 milijuna dolara Srbiji radi osiguranja opskrbe strujom u zimskim mjesecima. U odluci se navodi da će novac biti izravno plaćen inozemnim isporučiteljima struje, a neće biti dan na korištenje vlastima u Beogradu.USAID će nastaviti pružati hitnu humanitarnu pomoć stanovništvu Srbije i Crne Gore te pomagati gospodarski oporavak i jačanje demokracije u SRJ, kaže se u službenom priopćenju. BERN - Švicarska je odredila svotu od 17,5 milijuna švicarskih franaka (11,51 milijuna eura) za pomoć najsiromašnijim stanovnicima Srbije i Kosova kako bi prebrodili zimu, objavila je Uprava za razvoj i suradnju (DDC). U samoj Srbiji će 15 milijuna švicarskih franaka (9,8 milijuna eura) poslužiti za financiranje programa socijalne pomoći za umirovljenike, nabavu loživog ulja i ugljena za rodilišta u bolnicama i dječjim domovima, za otvaranje pučkih kuhinja i raspodjelu odjeće i lijekova. Na Kosovu je DDC počeo isporuku opreme za zimu u ukupnoj vrijednosti od 2,5 milijuna švicarskih franaka ili 1,64 milijuna eura. PARIZ - Međunarodna zajednica prebrzo se okrenula prema Beogradu nakon pada Miloševićeva režima i trebala bi nastaviti raditi na postizanju visokog stupnja samouprave Kosova, ocijenio je visoki predstavnik UN-a na Kosovu Bernard Kouchner. "Stanovnici Kosova ne razumiju zašto je Zapad, nakon što im je toliko pomogao, pohrlio prema Beogradu", izjavio je Bernard Kouchner u razgovoru za francuski dnevni list Le Figaro od subote. "Mi smo sretni što Milošević više nije na vlasti, ali za Albance se ništa ne mijenja. Ustvari, svi Albanci su za nezavisnost", rekao je Kouchner koji drži da je s dolaskom Vojislava Koštunice na vlast, rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti "potupno utemeljena", dok je "s Miloševićem" na vlasti bila "neprimjenjiva". "Velika autonomija, to već nije loše, a povratak na ovlasti koje je (Kosovu) dao Tito 1974. mogao bi biti odličan cilj", kazao je Kouchner koji će polovicom siječnja svoju dužnost prepustiti Dancu Hansu Haekkerupu. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton će se u subotu u Bijeloj kući sastati s voditeljima izraelskog i palestinskog izaslanstva, koji od utorka vode pregovore u Washingtonu, objavio je u petak glasnogovornik Bijele Kuće. On je dodao da šef izraelskog izaslanstva Shlomo Ben Ami i njegov kolega u palestinskom izaslanstvu Saeb Erakat "dolaze izvijestiti predsjednika" o njihovim razgovorima. Bill Clinton, koji želi pomoći Izraelcima i Palestincima zaključiti sporazum prije isteka svoga mandata 20. siječnja, već se u srijedu susreo s pregovaračima dviju strana. U petak poslije podne s pregovaračima je tijekom dva sata razgovarala tajnica Albright, a prema riječima neimenovanog dužnosnika ministarstva vanjskih poslova taj je sastanak Albirghtove i dvojice pregovarača bio "ohrabrujući". WASHINGTON - Dvojica utjecajnih republikanskih senatora Jesse Helms i John Warner uputili su u petak otvoreno pismo ministru obrane Williamu Cohenu i zapovjedniku združenog glavnog stožera Henryju Sheltonu u kojem ih pozivaju da se usprotive američkom potpisu na statut Stalnog međunarodnog suda (ICC). Oni podsjećaju da je prije dvije godine predsjednik Bill Clinton odbio potpisati tzv. Rimski statut, a da se od tog vremena nije ništa bitnije izmjenilo što bi utjecalo na promjenu američkog gledišta. "Potpisivanje Rimskog statuta u njegovu sadašnjem manjkavom obliku dalo bi nezasluženi legitimitet ICC-u i povećalo opasnost od politički motiviranih sudskih progona američkih dužnosnika i pripadnika oružanih snaga", napominju Helms i Warner. Dvojicu senatora osobito uznemirava mogućnost da se pripadnicima "međunarodnih mirovnih snaga raspoređenima u zemlji koja je potpisnica (Statuta) može suditi pred ICC-om čak i ako potječu iz države koja nije pristupila tom međunarodnom tribunalu". Helms i Warner posebno naglašavaju da Clinton nipošto ne bi smio sada, na kraju svog mandata, potisati Statut ICC-a i tako sputati ruke svome nasljedniku Georgeu W. Bushu. WASHINGTON - Ugledni američki novinar i bivši glasnogovornik predsjednika Johna Kennedyja Pierre Salinger (75), ispunio je u petak svoje obećanje i iselio iz SAD.Salinger je potkraj listopada javno objavio da će u slučaju izborne pobjede Georgea W. Busha trajno napustiti Sjedinjene Države. Doznaje se da će Salinger živjeti u Le Thoru, mjestancu na jugu Francuske odakle je rodom njegova supruga Nicole. Prije odlaska kazao je da će se samo još jednom vratiti u Washington, potkraj siječnja kako bi prodao stan. Glumac Alec Baldwin i filmski režiser Robert Altman dali su obećanja slična Salingerovom ali ih, zasad, nisu ispunili. MADRID - Ruski medijski magnat Vladimir Gusinsky oslobođen je u petak iz španjolskog zatvora nakon što su njegovi odvjetnici platili jamčevinu od 5,5 milijuna dolara, a taj slučaj, vezan za medijske slobode u Rusiji, privukao je i međunarodnu medijsku pozornost. Gusinsky, kojega je Rusija tražila pod optužbom za prijevaru, bit će vraćen u svoj dom na jugu Španjolske gdje će biti pod stalnim policijskim nadzorom, kako je španjolski sud ranije u petak i odredio. Slučaj Gusinsky pomno prate američko državno tajništvo i međunarodne židovske udruge kao test hoće li neovisni mediji biti tolerirani od strane ruskih vlasti dok im je na čelu predsjednik Vladimir Putin. WASHINGTON - Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) u petak su u Washingtonu objavili da su s krajem ove godine otpisali dio duga 22 najzaduženije i najsiromašnije zemlje u svijetu. Na proljetnom zasjedanju Banke i MMF-a bilo je dogovoreno da se iz posebnih prihoda Banke otpišu neka dugovanja 20 prezaduženih zemalja od kojih je 18 u Africi. U zajedničkoj izjavi predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn i direktor MMF-a Horst Koehler navode da rasterećenje iznosi ukupno 34 milijarde dolara. "U sklopu programa HIPC tim zemljama otpisana je u prosjeku polovica ukupnog vanjskog zaduženja", stoji u izjavi. Svjetska banka i MMF nastoje za te zemlje postići dogovor i s Pariškim klubom kako bi im se ukupno zaduženje smanjilo na manje od trećinu dosadašnjeg. Oprost duga praćen je oštrom ekonomskom politikom koju predstavnici MMF-a pomno nadziru. Posebno se pazi da ne dođe do povećanja državne i javne potrošnje te da se u tim zemljama provode sve mjere borbe protiv korupcije. NEW YORK - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (VS UN) jednoglasno je izglasalo rezoluciju kojom se za tri mjeseca, do 31. ožujka 2001., produljuje misija 12.000 pripadnika Plavih kaciga u Sijera Leoneu koji trebaju pomoći stabilizaciji situacije. Petnaest članica VS izrazilo je "zabrinutost" činjenicom da pobunjenici u toj zemlji još nisu ispoštovali sve odredbe mirovnog sporazuma koji su zaključili s vladom 10. studenoga u Abuji. UN-ove postrojbe još se uvijek nisu razmjestile u svim područjima pod kontrolom pobunjenika, posebice u područjima bogatim dijamantima. Trgovina dijamantima i pomoć Liberije pomažu rat što ga vode pobunjenici okupljeni u Lijebriji, pokazuje izvješće UN- a. VS traži također od svih država članica koje za to imaju mogućnosti da povećaju svojim vojnicima brojno stanje Misije UN-a u Sijera Leoneu. BONN - Četvrta konferencija UN-a o dezertifikaciji trebala bi, nakon dvotjednih pregovora predstavnika 172 zemlje članice Konvencije, završiti u utorak u Bonnu bez donošenja ikakve važnije odluke, doznaje se iz redova francuskog izaslanstva. Rasprava bi se mogla odužiti, budući da još nisu razriješeni neki vrlo osjetljivi problemi, poput povećanja proračuna ili uključenja zemalja središnje Azije unutar "Aneksa 5". U prva četiri aneksa Konvencije obuhvaćene su afričke, azijske, južnoameričke i zemlje sjevernog Sredozemlja. Konvencija o dezertifikaciji jedna je od triju konnvencija usuglašenih na Summitu o Zemlji u Riju 1992., uz Konvenciju o bioraznolikosti i Konvenciji o klimi. Ujedno, ona je i "siromašni rođak" među njima, jer jedina nema poseban proračun namijenjen provedbi projekata, već samo proračun za funkcioniranje u iznosu od 6 milijuna dolara. Povećanje tog proračuna za 1,4 milijuna dolara osnovni je razlog nepostizanja dogovora u Bonnu. MEKA - Više od dva milijuna muslimana molilo je u petak u Meki, rodnome gradu proroka Muhameda, izvijestila je saudijska službena agencija SPA. Molitva se odvijala unutar i oko Velike Džamije, prvog svetog mjesta islama, u koju se, kao i u džamiju proroka Muhameda u Medini, drugome svetištu islama, slijevaju vjernici tijekom svetog mjeseca ramazana. Vjernici osobito pristižu u deset posljednjih dana ramazana kako se približava 27. dana tog mjeseca posta, kojim se obilježava noć kada je proroku Muhamedu otkriven Kuran godine 610. Prema tradiciji, muslimani posvećuju tu noć molitvi u nadi da će njihove želje biti uslišane. ANKARA - Nekoliko desetaka zatvorenika oslobođeno je u petak u Turskoj u sklopu pomilovanja koje je odredila vlada u nakani da prepolovi brojku od sadašnjih 72.000 zatočenika, izvijestila je agencija Anadolija. Masovni napad što su ga u utorak izvele policijske snage na dvadeset zatora kako bi okončale štrajk glađu zatvorenika krajnje ljevice, završio je smrću 27 osoba (25 zatvorenika i 2 policajca). U četvrtak je turski predsjednik Ahmet Necdet Sezer potvrdio zakon o pomilovanju što su ga 8. prosinca izglasali turski zastupnici i koji predviđa uvjetno smanjenje desetgodišnjih zatvorskih kazni izrečenih većini zatvornika, među kojima su i ubojice. Zakon, međutim, isključuje pomilovanje za osobe osuđene zbog separatizma (kurdske pobunjenike i njihova šefa Abdullaha Ocalana), za silovatelje i osuđene zbog pranja novca. Zatvori bi se brzo trebali isprazniti i broj zatvorenika smanjiti za pola, a jedan od ciljeva cijele operacije je smanjenje napetosti u prenapučenim turskim zatvorima. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton odlučio je pomilovati bivšeg predsjednika Odbora za poslovnik Predstavničkog doma Dana Rostenkowskog, optuženog za prijevaru, javila je agencija Associated Press pozivajući se na pouzdane izvore. Rostenkowski, demokrat iz Illinoisa, na sudu je priznao krivnju za dva slučaja prijevare, nakon čega je osuđen na 17 mjeseci zatvorske i 100.000 dolara novčane kazne. AP najavljuje da će Clinton tijekom dana i službeno objaviti svoju odluku. STOCKHOLM - Naoružani kradljivci ukrali su u petak jedan autoportret holandskog majstora Rembrandta i dvije slike francuskog impresionista Jeana Renoira u vrijednosti od oko 30 milijuna dolara iz Švedskog Nacionalnog muzeja u Stockholmu nakon čega su pobjegli brodom, objavila je policija. Trojica kradljivaca naružanih pištoljima i mitraljezima upali su u muzej u vrijeme zatvaranja i skinuli slike sa zidova a zatim, pred brojnim svjedocima napustili muzej, ispričao je policijski inspektor Thomas Johansson. Lopovi su zatim malim brodm nestali u noći. Policija je odmah počela, za sada bezuspješnu potragu. (Hina) bdj