GB-HR-YU-US-IZVJEŠĆA-Politika-Sudovi BBC-PREGLED TISKA-20-12 BRITANSKI RADIO - BBC 20. XII. 2000. Pregled tiska "U današnjem britanskom tisku nalazimo najavu posjeta glavne tužiteljice Međunarodnog suda za ratne zločine na području
bivše Jugoslavije, Carle del Ponte, Hrvatskoj. Kako prenosi 'The Financial Times', gospođa del Ponte će posjetiti Zagreb u siječnju kako bi razgovarala o sve većoj nesklonosti hrvatske Vlade prema suradnji s Haaškim sudom. Ovaj posjet bi novoj hrvatskoj Vladi mogao pružiti prigodu da se ti odnosi izglade, a nakon tjedana rasprave oko mogućeg podizanja optužnica protiv nekoliko visokih časnika HV-a, zbog događaja tijekom rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine. List podsjeća kako je suradnja Hrvatske s međunarodnim sudom u Haagu jedan od ključeva za ostvarivanje drugih međunarodnih veza, posebice s EU-om s kojom je upravo započela pregovore o stabilizaciji i pridruživanju. Do promjene vlasti u siječnju ove godine Hrvatska je, kako ističe 'The Financial Times', bila politički izolirana i gotovo je bila suočena s međunarodnim sankcijama i to ponajviše zbog odnosa prema Haaškom tribunalu. Od tada su se odnosi poboljšali, ali kako ističe glasnogovornica Ureda glavne tužiteljice Tribunala Florence Hartmann, sada se pojavilo
BRITANSKI RADIO - BBC
20. XII. 2000.
Pregled tiska
"U današnjem britanskom tisku nalazimo najavu posjeta glavne
tužiteljice Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše
Jugoslavije, Carle del Ponte, Hrvatskoj. Kako prenosi 'The
Financial Times', gospođa del Ponte će posjetiti Zagreb u siječnju
kako bi razgovarala o sve većoj nesklonosti hrvatske Vlade prema
suradnji s Haaškim sudom. Ovaj posjet bi novoj hrvatskoj Vladi
mogao pružiti prigodu da se ti odnosi izglade, a nakon tjedana
rasprave oko mogućeg podizanja optužnica protiv nekoliko visokih
časnika HV-a, zbog događaja tijekom rata u Hrvatskoj od 1991. do
1995. godine. List podsjeća kako je suradnja Hrvatske s
međunarodnim sudom u Haagu jedan od ključeva za ostvarivanje drugih
međunarodnih veza, posebice s EU-om s kojom je upravo započela
pregovore o stabilizaciji i pridruživanju. Do promjene vlasti u
siječnju ove godine Hrvatska je, kako ističe 'The Financial Times',
bila politički izolirana i gotovo je bila suočena s međunarodnim
sankcijama i to ponajviše zbog odnosa prema Haaškom tribunalu. Od
tada su se odnosi poboljšali, ali kako ističe glasnogovornica Ureda
glavne tužiteljice Tribunala Florence Hartmann, sada se pojavilo
nekoliko prepreka zbog kojih je potreban dijalog s hrvatskim
vlastima. Hrvatska je vlada rekla kako je gospođa del Ponte
dobrodošla u Zagreb i oni će se susresti u siječnju izjavila je
glasnogovornica Ureda glavne tužiteljice Haaškoga suda. Posebno
sporno pitanje bit će, ističe list, sudbina generala Petra
Stipetića. Hrvatska vlada tvrdi kako je Tribunal zatražio da ga se
ispita, dok iz samog Haaškog suda odbijaju potvrditi da li samo žele
razgovarati s generalom, hoće li on biti osumnjičeni ili, pak, samo
svjedok.
S vanjskopolitičkih stranica današnjih britanskih novina
izdvajamo izvješća i komentare na jučerašnji susret između dva
američka predsjednika - jednog na odlasku, a drugog u dolasku. Bill
Clinton i Georg Bush Jr. za susreta u Bijeloj kući ponašali su se kao
stari prijatelji koji su zakopali ratne sjekire između demokrata i
republikanaca, te čini se zaboravili sve ono izrečeno tijekom
proteklih pred i postizbornih tjedana.
U Izraelu je, pak, predizborna utrka tek započela, a britanski
tisak danas izdvaja vijest o povlačenju nekadašnjeg premijera
Benjamina Netaniahua iz te utrke, što je uvelike povećalo nade
Ehuda Baraka u ponovni izbor. No, zato je u utrci i dalje 72-
godišnji bivši ministar obrane, general Ariel Sharon, pod čijim je
vodstvom Izrael 1972. godine izvršio invaziju na Libanon. Kako
ističe 'The Independent', Baraka i Sharona čeka gladijatorska
borba za mjesto izraelskog premijera.
'Koštunica sve bliže novom sukobu', ističe u naslovu 'The Daily
Telegraph', prenoseći kako je novi jugoslavenski predsjednik
Vojislav Koštunica od NATO-a zatražio promjenu mirovnog sporazuma
i smanjenje zone razgraničenja kako bi jugoslavenske snage mogle
ući na dio teritorija i, prema njegovim riječima, okončati napade
albanskih gerilaca. Naš clj je, rekao je Koštunica, očistiti južnu
Srbiju od terorista. Jugoslavenski je predsjednik pritom, kako
prenosi list, kritizirao NATO-ove mirovne snage zbog nesposobnosti
koju su pokazale na Kosovu, dok je zamjenik premijera Nebojša Čović
dodao kako će jugoslavenske snage biti prisiljene reagirati
ukoliko se napadi na jugu Srbije, u području Preševa, nastave.
Pitanje sukoba na tom području moglo bi, kako ističe ovaj list,
postati ključno pitanje uoči skorih izbora u Srbiji. Naime,
Miloševićeva stranka pokušava iskoristiti situaciju na granci s
Kosovom, tvrdeći kako je Koštuničina vlada preblaga prema
terorizmu".
(BBC)