S-TRŽIŠTA KAPITALA-INDEKSI-Burze/dionice IZVJEŠĆA SA SVJETSKIH TRŽIŠTA OD 15. PROSINCA 2000. GODINE IZVJEŠĆA SA SVJETSKIH TRŽIŠTA OD 15. PROSINCA 2000. GODINEa) Indeksi na najznačajnijim svjetskim burzama u 12:00 Burza / Indeks
TRENUTAČNI ZATVARANJE --------------------------------------------------New York/DJIA 10.674,99 10.794,44Tokyo/NIKKEI 14.522,29 14.927,19 London/FTSE-100 6.228,60 6.263,80Frankfurt/DAX 30 6.411.63 6.469,95-------------------------------------------------- Američki predsjednički izbori su napokon završili. Stoga su ulagači na najvećoj svjetskoj burzi kapitala ponovno obratili pozornost na izvješća o poslovanju američkih kompanija i njihove najave o padu zarada. U četvrtak su najveće gubitnice bile dionice Chase Manhattan i njezinog partnera JP Morgana, jer su objavili kako će im dobit u zadnjem tromjesečju ove godine biti znatno niža negu u prethodnom razdoblju. Kao razlog smanjenju dobiti naveli su slabije poslovanje na tržištu kapitala te porast troškova. Ta su izvješća potaknula prodaju financijskih dionica na njujorškoj burzi, koja se zatim proširila i na sektor maloprodaje, transporta, naftne i farmaceutske industrije te robe široke potrošnje. Indeks Dow Jones je oslabio 119 bodova, na 10.674. Značajnije su pale i
IZVJEŠĆA SA SVJETSKIH TRŽIŠTA OD 15. PROSINCA 2000. GODINE
a) Indeksi na najznačajnijim svjetskim burzama u 12:00
Burza / Indeks TRENUTAČNI ZATVARANJE
--------------------------------------------------
New York/DJIA 10.674,99 10.794,44
Tokyo/NIKKEI 14.522,29 14.927,19
London/FTSE-100 6.228,60 6.263,80
Frankfurt/DAX 30 6.411.63 6.469,95
--------------------------------------------------
Američki predsjednički izbori su napokon završili. Stoga su
ulagači na najvećoj svjetskoj burzi kapitala ponovno obratili
pozornost na izvješća o poslovanju američkih kompanija i njihove
najave o padu zarada. U četvrtak su najveće gubitnice bile dionice
Chase Manhattan i njezinog partnera JP Morgana, jer su objavili
kako će im dobit u zadnjem tromjesečju ove godine biti znatno niža
negu u prethodnom razdoblju. Kao razlog smanjenju dobiti naveli su
slabije poslovanje na tržištu kapitala te porast troškova. Ta su
izvješća potaknula prodaju financijskih dionica na njujorškoj
burzi, koja se zatim proširila i na sektor maloprodaje, transporta,
naftne i farmaceutske industrije te robe široke potrošnje. Indeks
Dow Jones je oslabio 119 bodova, na 10.674. Značajnije su pale i
cijene tehnoloških dionica, no gubitak tog sektora bio je ublažen
većom potražnjom za dionicama proizvođača čipova i kompjutora.
Na Tokijskoj burzi su danas također pale cijene dionica, pod
utjecajem negativnog trenda na američkoj burzi kapitala. Najviše
su gubitaka zabilježile dionice Advantes i Fujitsu korporacija.
Indeks Nikkei je oslabio 375 bodova, na 14.552.
Nakon što je kasno noćas i najveća svjetska softverska kompanija
Microsoft najavila da očekuje manju dobit, jutros su na europskim
burzama pale cijene tehnoloških dionica. Ipak, analitičari se
nadaju da će drugi po veličini proizvođač softvera Oracle donekle
ublažiti moguću oštru korekciju cijena tih dionica, jer je ostvario
dobit u skladu s očekivanjima tržišta. Isto se očekuje i od dionica
najvećeg svjetskog proizvođača optičkih kabela, kanadskog
Nortela, koji je objavio da očekuje solidnu zaradu do kraja godine.
Indeks Ftse je oslabio 35 bodova, na 6.228, a Dax 58, na 6.411
bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta u 12:00
TRENUTAČNI NAJVIŠI NAJNIŽI
-------------------------------------------------
Euro/USD 0,8972 0,8975 0,8905
Euro/JPY 100,96 100,98 99,85
USD/JPY 112,52 112,67 111,92
-------------------------------------------------
Tečaj eura jutros je na deviznim tržištima ojačao na 0,8972 dolara i
100,96 jena. Europski ulagači prodaju jene i dolare u headge
poslovima. Uz to, japanski ministar financija Miyazawa je izjavio
kako japanski gospodarski oporavak usporava, zbog čega je jen
oslabio prema dolaru, na 112,52 dolara. Na svom jučerašnjem
zasjedanju Europska je središnja banka ostavila kamatne stope na
istoj razini, te procijenila kako će se stopa rasta europskih
gospodarstva u iduće dvije godine kretati oko tri posto. Tako je
zaustavila nagađanja tržišnih sudionika kako razmišlja o
snižavanju kamatnih stopa zbog sve sporijeg gospodarskog rasta u
euro-zoni.