SVIJET U 6 SATI

ZAGREB, 20. prosinca (Hina) LJUBLJANA - Slovenski premijer Janez Drnovšek izjavio je u utorak navečer za slovensku televiziju kako se nada da će bilateralna pitanja s Hrvatskom biti brzo riješena. Drnovšek je rekao da bi njegov službeni susret s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom bilo potrebno dobro pripremiti nizom susreta na strukovnoj razini, a prije službenog sastanka bio bi moguć i neformalni susret. Drnovšek je rekao da njegova koalicija nema rezervi u pogledu ratifikacije malograničnog sporazuma ako ga potvrdi ustavni sud. Slovenski je premijer upozorio i na opasnost pretjeranih očekivanja koja su do sada donosili bilateralni susreti. LJUBLJANA - Međunarodni posrednik za pitanja sukcesije bivše Jugoslavije Arthur Watts izjavio je u razgovoru za slovensku televiziju da se na prvom sastanku država-sljednica bivše SFRJ održanom nakon skoro dvogodišnje pauze u utorak nije razgovaralo o biti problema niti su se pokušavala približiti stajališta strana u tom procesu. Watts je ocijenio da je uspjeh već to što su se pregovarači sastali i dogovorili za novi susret početkom iduće godine. Na tom će se sastanku, pojasnio je, govoriti o meritumu stvari, a bude li uspješan, sporazum bi se moglo potpisati već u roku nekoliko mjeseci. Slovenski premijer Janez Drnovšek izjavio je, međutim, da ne vjeruje u mogućnost cjelovitog dogovora o sukcesiji bivše Jugoslavije. "Stvari se zapleću i oko pitanja za koja smo mislili da su riješena. Tako sada Makedonija, a očito i BiH, predlažu promjenu ključa MMF-a za raspodjelu imovine nakon što je se s tim ključem složio i Beograd." - izjavio je Drnovšek, upozorivši na nove blokade u sukcesijskim razgovorima. NEW YORK - Stanje na Kosovu i u njegovoj blizini i dalje je napeto iako se broj incidenata donekle smanjio, ocjena je glavnog tajnika UN-a Kofija Annana s kojom su se u utorak u New Yorku suglasili predstavnici zemalja članica Vijeća sigurnosti. Vijeće je podržalo izvještaj glavnog tajnika UN-a Kofija Annana i sve dosadašnje aktivnosti UNMIK-a i KFOR-a. Osuđeni su incidenti koje albanske skupine izazivaju u području Preševa, kao i ugrožavanje sigurnosti međunarodnih djelatnika na Kosovu. Novi voditelj misije UN-a, danski ministar obrane Hans Haekkerup svojim glavnim zadaćama smatra uspostavu sigurnosti i vladavine prava na Kosovu. U radu Vijeća sigurnosti sudjelovao je prvi put i jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović. On je prenio zahtjev Beograda i predsjednika Vojislava Koštunice da se poduzmu konkretne mjere i prisili "albanske teroriste" da se povuku iz zone sigurnosti kod Preševa. NEW YORK - SR Jugoslavija potpisala je u utorak statut Međunarodnog kaznenog suda, koji bi trebao biti prvi stalni sud za suđenje najtežim zločincima,objavili su izvori UN- a. Ugovor, koji je prihvaćen u Rimu 1998. godine, potpisao je u New Yorku jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović. Istodobno, odnosi SR Jugoslavije s Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) i dalje su napeti. Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica uporno ponavlja da izručenje Slobodana Miloševića nije prioritet novih jugoslavenskih vlasti. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton i novoizabrani predsjednik George W. Bush vodili su "ozbiljne i sadržajne" razgovore o "bitnim vanjskopolitičkim pitanjima", priopćeno je u utorak navečer iz Bijele kuće. Tajnik za odnose s javnošću Jake Siewert kazao je novinarima da je Clinton "govorio o kriznim područjima i pitanjima u svijetu i upozorio na neke od izazova s kojima će se suočiti nova administracija". Na izravno novinarsko pitanje je li Clinton Busha uvjeravao da američki vojnici trebaju ostati na Kosovu i u BiH, Siewert je odgovorio da ne zna je li o tome bilo riječi. "Znam samo da smo u dosadašnjim razgovorima s Bushovim timom bili posve određeni, tvrdeći koliko je važno da su tamo američke postrojbe. One su imale odlučujuću ulogu u zaustavljanju genocida i obnovi stabilnosti u jugoistočnoj Europi. Mi smatramo da (i dalje) imaju bitnu ulogu pomažući obnovu građanskoga društva", rekao je Siewert. MOSKVA - Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY) nije nadležan suditi o utemeljenosti intervencije NATO-a u SR Jugoslaviji, izjavila je glavna tužiteljica ICTY-a Carla del Ponte. "Mi smo dobili pritužbe glede intervencije NATO-a, ali Međunarodni kazneni sud nije nadležan prosuđivati je li ta vojna akcija legitimna ili nije", izjavila je Del Ponte za rusku javnu televiziju ORT. Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica u utorak je izjavio da je na "Haški sud pala velika sjena sumnje kada je Carla del Ponte odbila otvoriti istragu o eventualnim zločinima protiv civila počinjenih tijekom bombardiranja NATO-a" SR Jugoslavije u proljeće 1999. NEW YORK - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda u utorak je izjavio kako je upozorio 15 članica Vijeća sigurnosti da bez jedinstva ne bi smjele poduzimati nikakve akcije u vezi sa osjetljivim pitanjima, poput pitanja promatračke misije UN-a za Bliski istok. Kofi Annan je to objavio na konferenciji za novinare koji sat nakon što je Vijeće sigurnosti odbilo palestinski zahtjev za slanjem UN- ovih promatrača radi smirenja nasilja. JERUZALEM - Premijer Ehud Barak u utorak je pozvao Nobelovca Shimona Peresa da mu ne bude protukandidat na izraelskim izborima koji će odrediti smjer mirovnih nastojanja s Palestincima. "Mojim prijateljima, prije svega Shimonu, poručujem, dođite zajedno s nama u borbu za mir", rekao je Barak, čelnik laburističke stranke, u predizbornom govoru u gradu Beershebu, a prenosila ga je i televizija. Izraelski su se i palestinski pregovarači za to vrijeme našli u Washingtonu gdje pregovaraju o tome kako zaustaviti 12- tjedno nasilje u kojem je poginulo više od tristo ljudi, uglavnom Palestinaca. STRASBOURG - Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe lord Russel-Johnston u "utorak je izrazio žaljenje zbog gubitka ljudskih života" u akciji turskih snaga sigurnosti na 20 turskih zatvora u kojima je dio zatvorenika štrajkao glađu dva mjeseca, te su vlasti u Ankari pozvali da budu "umjerenije". #L# ŽENEVA - Glavni ruski pregovarač za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) u utorak je najavio novo veliko otvaranje ruskoga tržišta početkom iduće godine. Iako je priznao da je poljoprivreda i dalje krupna prepreka, zamjenik ministra ekonomskoga razvoja Maksim Medvedkov izjavio je da se nada kako će se tako ubrzati prgovori koji traju već sedam godina. WASHINGTON - Središnja banka SAD-a odlučila je u utorak ostaviti ključne kamatne stope nepromijenjene, ali je signalizirala kako je spremna na njihovo smanjenje, ako američkom gospodarstvu zaprijeti recesija. Međutim, po prvi puta nakon dvije godine, Fed je poručio kako najveća prijetnja američkom gospodarstvu više nije inflacija, nego usporavanje rasta brutto domaćeg proizvoda (BDP). To je, kažu analitičari, jasan signal da bi središnja banka uskoro mogla smanjiti kamate kako bi potaknula gospodarstvo. U posljednje dvije godine Fed je, naime, povećavao kamate kako bi inflaciju zadržao pod kontrolom. OTTAWA - Kanada i Europska unija u utorak su se složile da će četiri puta godišnje održavati sastanke na kojima će razgovarati o europskoj obrambenoj politici, među ostalim, i o stvaranju snaga za brze intervencije za slučaj kriza u koje se NATO odbija upletati. Taj je sporazum samo jedan u nizu sporazuma o jačanju suradnje između Kanade i EU-a, koji je potpisan na jednodnevnom summitu, zadnjem tijekom francuskoga predsjedanja Unijom. OTTAWA - Europska unija pozvala je u utorak SAD i Kanadu da zajedničkim naporima pomognu Ukrajini u njezinim političkim i gospodarskim reformama. Predsjednik Europske komisije Romano Prodi kazao je da je razgovarao s američkim predsjednikom Billom Clintonom i kandskom vladom o potrebi da se pomogne bivšoj sovjetskoj republici, koja je pogođena političkim skandalima i neuspjelim gospodarskim reformama. STOCKHOLM - Švedski premijer Goran Persson kazao je u utorak kako njegova vlada razmatra njemački prijedlog za razdoblje prilagodbe prije nego što Europska unija otvori svoje tržište rada novim članicama. Švedska će preuzeti predsjedavanje Unijom u siječnju iduće godine i posebno će se založiti za promociju brzog povećanja saveza 15 zemalja. Jedan je od švedskih ciljeva otvaranje pregovora o slobodnom kretanju radne snage, no to je pitanje vrlo osjetljivo za Njemačku jer se tamošnja javnost plaši prekobrojnog dolaska jeftine radne snage iz Češke i Poljske. Stoga je u ponedjeljak njemački kancelar Schroeder predložio sedmogodišnje razdoblje prilagodbe, nakon pristupanja novih članica, u kojemu zemlje istočne Europe ne bi imale sasvim otvoren pristup tržištu rada Europske unije. (Hina) nb nb