ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Pedeset i pet svezaka biblioteke "Stoljeća hrvatske književnosti", u nakladi Matice hrvatske, predstavljeno je večeras u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Pedeset i pet svezaka biblioteke
"Stoljeća hrvatske književnosti", u nakladi Matice hrvatske,
predstavljeno je večeras u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti (HAZU). #L#
Kad taj književni niz bude gotov, istaknuto je na predstavljanju,
"Stoljeća hrvatske književnosti" trebala bi obuhvaćati oko tri
stotine svezaka.
Nakon uvodnih riječi predsjednika Matice hrvatske Josipa
Bratulića, o značenju toga velikog izdavačkog projekta za hrvatsku
književnost, jezik i kulturu govorio je glavni urednik biblioteke
akademik Vlatko Pavletić. Podsjetio je da je spomenuta edicija
pokrenuta 1995. nakon razgovora u Matici hrvatskoj, HAZU-u i
Društvu hrvatskih književnika. Dodao je da je upravo završavao
projekt "Pet stoljeća hrvatske književnosti", kada je pokrenuta
nova edicija iz koje su večerašnja djela predstavljena.
Osnovna je zamisao te biblioteke fundamentalnost, a to znači da se
djela objavljuju na originalu, a ne kao u "Pet stoljeća", kada su se
objavljivali redigirani tekstovi, istaknuo je Pavletić.
Zbog toga, rekao je, ova biblioteka nudi jedan novi pogled na
cjelokupnu hrvatsku književnost. U odabiru tekstova išlo se od
najstarijih pisaca od Baščanske ploče, glagoljaša, hrvatskih
latinista na djela iz 19. stoljeća, pa sve do suvremenika.
Podsjetio je kako je u ovom nizu uklonjeno i pitanje cenzure, pa je
objavljen i jedan rukopis Frana Krste Frankopana koji ranije nije
mogao biti tiskan iz političkih razloga. Osim književnih djela u
biblioteci značajno mjesto zauzimaju i politički spisi među kojima
su Starčevićevi, Supilovi, Trumbićovi, pa sve do Šufflayevih, pa se
oni mogu izdvojiti kao svojevrsne male cjeline, naglasio je
Pavletić.
Stoljeća hrvatske književnosti, rekao je, predstavljaju povijest
hrvatskoga književnog jezika i izvanredna su građa za one koji će
dalje proučavati našu književnost. Želja je uredništva bila
izbjegavanje svake zatvorenosti biblioteke, rekao je, uz ostalo,
Pavletić.
O značanju biblioteke i djela koja su u njoj objavljena govorili su
i izvršni urednici, Dubravko Jelčić i Josip Vončina, a odabrane
tekstove iz djela hrvatskih pisaca govorili su dramski umjetnici
Ljubica Jović, Zlatko Crnković i Tonko Lonza.
(Hina) ta mć