SASTANAK O SUKCESIJI SFRJ

BEOGRAD, 12. prosinca (Hina) - Guverneri i viceguverneri središnjih banaka država nastalih raspadom SFRJ, nisu danas u Beogradu postigli konačni dogovor o podjeli zlata i deviznih rezervi u Međunarodnoj banci za poravnanja u Baselu.#L# Zahtjevi SRJ više nisu prepreka postizanju dogovora, ali se predstavnik Makedonije danas pojavio s novim zahtjevima. SRJ je napravila važan iskorak pristavši na parcijalne pregovore o imovini koju treba podijeliti. Domaćin današnjeg sastanka bio je guverner Narodne banke Jugoslavije (NBJ) Mlađan Dinkić, a sudjelovali su guverner i viceguverner NB Slovenije Franc Arhar i Janez Košak, viceguverneri NB Hrvatske Tomislav Presečan i Relja Martić, guverner NB BiH Peter Nicholl i guverner makedonske banke Ljube Trpeski. Na zajedničkoj konferenicji za novinare, Dinkić je rekao da se u Baselu nalazi 46 tona zlata, 8.000 akcija, izvjesna količina deviza, ukupne vrijednosti od 477 milijuna dolara. On je istaknuo da je vrijednost zlata smanjena za 114 milijuna dolara, zbog pada cijene zlata na svjetskom tržištu. Dinkić je izrazio razočaranje što su BiH i Makedonija izašle sa zahtjevom da se imovina iz baselske banke dijeli po ključu Europske centralne banke, a ne po ključu MMF-a, na koju pristaju Slovenija i Hrvatska. Predstavnik Makedonije je zastupao najtvrđe stajalište. On naime nije imao mandat za bilo kakve odluke jer Makedonija zahtijeva da se prvo napravi bilanca ukupne financijske aktive. Guverner NB Makedonije Trpeski nije prihvatio kvalifikaciju da Makedonija sada koči postizanje sporazuma, rekavši da se sve ove godine čekalo na SRJ i da sada koji mjesec više ne bi trebao biti problem. BiH je ponudila "kombinirani" ključ i tome će se razgovarati na sljedećem sastanku u Zagrebu, tijekom siječnja, ili će o tome odluku donijete državne komisije za sukcesiju, koje bi se 18. prosinca trebale sastati u Bruxellesu. S obzirom na neočekivani zastoj, Dinkić je rekao da će se SRJ obratiti banci u Baselu i zatražiti učlanjenje i pravo na povlačenje kredita, kao što su do sada već učinile ostale države. On je naglasio da NBJ prihvaća i ključ za koji se zauzimaju Hrvatska i Slovenija ,kao i ključ koji zahtijevaju BiH i Makedonija, smatrajući da je važnost hitnog postizanja sporazuma veća od vrijednosti koju bi neka država izgubila ili dobila. Ilustrirajući to na primjeru BiH, Dinkić je rekao da bi ona po MMF ključu dobila 63 milijuna dolara, po kombiniranom 69 milijuna a po ključu Europske centralne banke 75,3 milijuna dolara. Jugoslavija bi po MMF-u dobila 174 milijuna dolara , a po kombiniranom 186 milijuna dolara. Hrvatska bi, kako je rekao Tomislav Presečan, po prvom dobila 28,49 posto ili 118 milijuna dolara , a po drugom 25,7 posto. Za Sloveniju, kako je rekao guverner Arhar, nije važna apsolutna suma , već postoci- po prvom 16,39 posto , a po drugom 14,51 posto. To znači da bi Hrvatska i Slovenija po ključu MMF-a dobile nešto više, a po kombiniranom nešto manje. Guverner NB BiH Peter Nicholl je izjavio da bi bogatije zemlje mogle pokazati više fleksibilnosti i dodao da je bosansko-hercegovačka strana spremna na kompromis. Dinkić je objasnio i priču o zlatu koje je Srbija unijela u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, i zapravo demantirao do sada rašireno mišljenje da je zlato u Baselu upravo to srpsko zlato na koje ima pravo isključivo SRJ. Dinkić je rekao da se to zlato ne nalazi u Baselu i da je ono uglavnom potrošeno, ali da će SRJ pokrenuti to pitanje u drugim razgovorima o sukcesiji. (Hina) bs sb