ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - Strane banke i štedionice mogle bi uskoro dobiti pravo ulaganja i sudjelovanja u vlasničkom portfelju hrvatskih stambenih štedionica, prihvati li Sabor Vladin Konačni prijedlog zakona o o izmjenama i
dopunama zakona o stambenoj štednji i državnom potocanju stambene štednje.
ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - Strane banke i štedionice mogle bi
uskoro dobiti pravo ulaganja i sudjelovanja u vlasničkom portfelju
hrvatskih stambenih štedionica, prihvati li Sabor Vladin Konačni
prijedlog zakona o o izmjenama i dopunama zakona o stambenoj
štednji i državnom potocanju stambene štednje. #L#
Uz to, Vlada, Vlada predlaže uvođenje predfinanciranja za općine i
gradove, radi poticanja njihova intenzivnijeg uključivanja u
stambeno zbrinjavanje osoba slabijeg imovnog stanja, te
jednokratnu isplata državnih poticajnih sredstava i njihovo
naknadno korištenje.
Stambene štedionice, pojašnjava se u Vladinu prijedlogu, nisu
naslijedile problematičnu aktivu iz prethodnog razdoblja, a
zakonom su im precizno određeni okviri djelovanja, pa stoga imaju
dobar imidž kod potencijalnih štediša te stoga njihovu djelatnost
treba dodatno razviti i poboljšati. Jedan od načina koji predlaže
Vlada je da se novim zakonom omogući stranim bankama i štedionicama
sudjelovanje u vlasničkom portfelju hrvatskih stambenih
štedionica i to radi jačanja njihove kapitalne osnove i povećanja
konkurentnosti.
Izmjene zakona sadrže i postupak odobravanja stambenih kredita uz
mogućnost restrukturiranja postojećih stambenih zaduženja. Time
bi se, smatra Vlada, omogućilo zajmoprimcima da otplatu
nepovoljnih stambenih kredita preusmjeravaju na otplatu kredita o
stambenoj štednji i postigla brža otplata kredita uz smanjenje
rizika otplate kroz niže kamatne stope.
Unaprijeđenje sustava stambene štednje Vlada namjerava potaknuti i
uvođenjem predfinanciranja za općine i gradove. Zakonom je
propisana obveza štednje od minimalno dvije godine, koja se odnosi
i na općine i gradove. Vlada, odnosno Ministarstvo financija koje
je nositelj izrade prijedloga za izmjene i dopune Zakona o
stambenoj štednji, smatra da, ako postoje konkretne finacijske
potreba i mogućnosti realizacije stambene potrebe, to vrijeme
čekanja postaje neprihvatljivo. Vlada stoga predlaže da se omogući
predfinancirnje iz sredstava stambene štedionice kojima bi se
omogućilo stambenim štedionicama odobravanje kredita općinama i
gradovima bez razdoblja štednje, odnosno po isteku kraćeg
razdoblja štednje. Krediti za predfinanciranje odobravali bi se iz
fonda prikupljene štednje stambene štedionice, po većoj kamatnoj
stopi od one za stambene kredite u stambenoj štedionici.
Sadašnji propis o minimalmom dvogodišnjem razdoblju štednje
sprječava plasman depozita stediša na financijsko tržište, pa su
oni praktički zamrznuti i s njima štedionice ne mogu poslovati.
Konačno, postojeći način kvartalnih isplata državnih poticaja,
koji je zadavao dosta operativbnih problema, zamijenio bi se
modelom jednokratne uplate državnih poticaja.
Vlada ističe da provedbu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje neće
platiti porezni obveznici, odnosno da za njegovu provedbu nije
potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu.
Prijedloge izmjena stambene će štedionice zacjelo prihvatiti, jer
su oni na tragu njihovih ovojesenskih zahtjeva.
U Hrvatskoj djeluju četiri stambene štedionice i to: Prva stambena
štedionica koju je osnovala Zagrebačka banka, Wuestenrot stambena
štedionica koju je osnovala Bank Austrija d.d. Zagreb, Hrvatska
stambena štedionica koju je osnovala Varaždinska banka u suradnji s
24 poslovne banke te Raifffeisen stambena štedionica koju je
osnovala Raifeisenbank d.d. Zagreb. Početkom studenoga, imale su
ukupno 72600 sklopljenih ugovora o stambenoj štednji, 1,21
milijardu kuna depozita, s ciljenim iznosom od ukupno 1.05
milijardi DEM.
(Hina) duk db