ZAGREB/LONDON, 7. prosinca (Hina) - Novi dokazi koji potvrđuju teoriju da "svi dolazimo iz Afrike" pokazuju da su naši preci počeli migrirati s tog kontinenta prije otprilike 50.000 godina.
ZAGREB/LONDON, 7. prosinca (Hina) - Novi dokazi koji potvrđuju
teoriju da "svi dolazimo iz Afrike" pokazuju da su naši preci počeli
migrirati s tog kontinenta prije otprilike 50.000 godina. #L#
Istraživači sa sveučilišta u Upsalli (Švedska) analizu temelje na
genetskom kodu 53 osobe različitoga zemljopisnog i etničkog
podrijetla.
Analizom zajedničkih sekvenci DNK koje se nasljeđuju od majke i
zahvaljujući podacima o tome kako se taj genetski materijal mijenja
s godinama, znanstvenici su uspjeli ući u trag našim zajedničkim
precima, prenosi BBC News.
Osim što pokazuje da su korijeni evolucijskoga stabla duboko u
afričkom tlu, studija upućuje i na to da je u jednom trenutku bilo
samo 40.000 pripadnika ljudske rase.
Dvije suparničke teorije tumače kako su ljudi naseljavali svijet.
Po jednoj se teoriji suvremeni čovjek (Homo sapiens) pojavio u
Africi prije 100.000 do 200.000 godina, a zatim je polako naselio
ostale dijelove svijeta i zamijenio ljudske vrste koje su već bile
na tim prostorima. To je hipoteza po kojoj "svi dolazimo iz
Afrike".
Druga teorija tvrdi da se suvremeni čovjek pojavio istodobno u
Africi, Europi i Aziji, a razvio se iz jedne vrste naših predaka
(Homo erectusa) koja je napustila Afriku prije otprilike dva
milijuna godina.
Proteklih godina prvu teoriju potvrđuje analiza mitohondrijske DNK
(mtDNK), strukture koja se nalazi izvan stanične jezgre. Ta mtDNK
nasljeđuje se samo od majke i mutira stabilnim tempom (iako ima i
pogrešaka) što znači da se u ispitivanju ljudske povijesti može
koristiti kao "molekularni sat".
Kritičari su tvrdili da se takva analiza temelji na premalom
uzorku, oko 7 posto mtDNK, te da bi to moglo izazivati probleme u
određivanju genetskih razlika među pojedincima. Oni tvrde da se uz
dostupne podatke ne može se pratiti mtDNK sve do supsaharske
Afrike.
No švedski su znanstvenici nadvladali neke od prvih nedostataka
analizirajući cijeli mitohondrijski genom sva 53 ispitanika.
Nova analiza pokazuje da tri najdublje grane novoga obiteljskog
stabla mtDNK sežu do supsaharske Afrike te da postoji još jedna
grana koja sadrži i afrički i neafrički mtDNK.
"Ovo je prva studija u kojoj se koristio genom dovoljno velikog
broja pojedinaca da bi se otkrili vrlo jaki dokazi koji, u ovom
slučaju, podupiru teoriju da 'svi dolazimo iz Afrike'", rekao je
glavni istraživač profesor Ulf Gyllensten.
Posebno se bitnom čini činjenica da je raznovrsnost mtDNK među
osobama podrijetlom iz Afrike dvaput veća nego među ostalima.
Podaci dokazuju i tvrdnje o "populacijskom uskom grlu" kad je broj
ljudi pao na nisku razinu. To se dogodilo prije otprilike 40.000
godina kad ih je možda bilo samo 40.000.
U časopisu "Nature" istraživači su napisali: "Šest afričkih
(mtDNK) sekvenci genetski se razlikuje od sekvenci drugih
Afrikanaca, ali dijele zajedničkoga pretka s pripadnicima
neafričkih naroda. Te grane predstavljaju potomke populacije koja
iz koje su se očito razvile sve neafričke grane."
Istraživači vjeruju da svi današnji ljudi dijele iste pretke koji
su živjeli u Africi prije otprilike 120.000 do 220.000 godina.
(Hina) dgk dgk