NAIROBI, 5. prosinca (Hina/Reuters) - Francuski i kenijski znanstvenici iskopali su fosilne ostatke najstarijega čovjekova pretka koji su više od milijun i pol godina stariji od dosad poznatog našeg najstarijega pretka.
NAIROBI, 5. prosinca (Hina/Reuters) - Francuski i kenijski
znanstvenici iskopali su fosilne ostatke najstarijega čovjekova
pretka koji su više od milijun i pol godina stariji od dosad
poznatog našeg najstarijega pretka. #L#
Znanstvenici tvrde da bi otkriće "milenijskog čovjeka", kako je
biće nazvano, moglo promijeniti pogled znanosti prema evoluciji i
podrijetlu vrsta.
Prvi ostaci otkriveni su na uzvisini Tugen u kenijskoj pokrajini
Baringo, a pronašla ih je skupina znanstvenika iz pariškoga College
de France i kenijskog Community Museuma. Otada su znanstvenici
iskopali različite dijelove tijela najmanje pet osoba, muškaraca i
žena.
"Ti ostaci nisu samo stariji od ostalih dosad poznatih nego
pokazuju i viši stupanj razvoja", rekao je paleontolog Martin
Pickford na konferenciji za novinare. "Stari su najmanje šest
milijuna godina, a to znači da su stariji od ostataka pronađenih u
Aramisu u Etiopiji koji su stari 4,5 milijuna godina."
"Lucy", kostur Australopithecusa afarensisa koji je 1974. pronađen
u Etiopiji star je oko 3,2 milijuna godina.
Gotovo savršeno fosilizirana lijeva bedrena kost pokazuje da je
mnogo stariji "milenijski čovjek" već imao snažne noge koje su mu
omogućavale uspravan hod - što mu daje obilježja hominida koja ga
povezuju izravno s čovjekom. Čvrsta nadlaktična kost pokazuje da se
mogao popeti na stablo. Duljina kostiju pokazuje da je bio veličine
današnjeg čimpanze, kaže Brigitte Senut iz Prirodoslovnog muzeja u
Parizu.
No, najjasnija veza između "milenijskog čovjeka" i suvremenih
ljudi vidi se u strukturi zuba i čeljusti. Imao je male očnjake i
kutnjake - što je slično suvremenom čovjeku i pokazuje da se hranio
uglavnom voćem i povrćem, a tek povremeno mesom.
Iako tek iskopani ostaci još nisu datirani, dvije neovisne skupine
stručnjaka - iz Britanije i SAD - već su prije proučile slojeve tla
na mjestu gdje su ostaci otkriveni i dokazale da su ti slojevi stari
šest milijuna godina.
Područje Baringa dio je afričkoga Great Rift Valleya koji je već
dugo bogat izvor arheoloških i paleontoloških otkrića te gotovo
svih fosila povezanih s najstarijim čovjekovim precima.
Područje je bogato kalcijevim karbonatom i kalcijevim fosfatom
koji zamjenjuju organske tvari u kostima i stvaraju fosile u
okolišu zatrpanom lavom ili vulkanskim pepelom.
Pickford i Brigitte Senut kažu kako su sigurni da će iskopati nove
ostatke koji će im pomoći da stvore gotovo savršenu sliku
"milenijskoga čovjeka".
Fosilizirani ostaci drugih vrsta pronađeni na istom mjestu
pokazuju da su flora i fauna na tom području bile bogate. "Pronašli
smo fosile drveća, nosoroga, nilskih konja, antilopa...", rekla je
Brigitte Senut. "Oni nisu bili ovakvi kakvi su danas, nego je riječ
o precima današnjih životinja."
Tragovi ugriza na bedrenoj kosti "milenijskog čovjeka" pokazuju da
je naš najstariji predak možda nesretno stradao. "Čini se da ga je
ubio i pojeo neki mesožder, vjerojatno mačka", rekao je Pickford.
Najnoviji fosilni ostaci pronađeni su u selu Rondinin u brdima
Tugen, oko 235 km sjeveroistočno od Nairobija.
(Hina) dgk dgk