ZAGREB, 6. prosinca (Hina) - Nakana je novoga zakon o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti da znanost postavi kao stvarnu snagu razvoja zemlje, istaknuo je akademik Ivo Šlaus u raspravi o nacrtu prijedloga toga zakona, kojoj su bili
prisutni znanstvenici, predstavnici instituta, udruga i nadležnih ministarstava.
ZAGREB, 6. prosinca (Hina) - Nakana je novoga zakon o znanstveno-
istraživačkoj djelatnosti da znanost postavi kao stvarnu snagu
razvoja zemlje, istaknuo je akademik Ivo Šlaus u raspravi o nacrtu
prijedloga toga zakona, kojoj su bili prisutni znanstvenici,
predstavnici instituta, udruga i nadležnih ministarstava. #L#
Raspravu su organizirali Hrvatska udruga za društvene i
humanističke znanosti, Hrvatsko prirodoslovno društvo te Hrvatski
pokret za demokraciju i socijalnu pravdu.
Konačni tekst toga zakona trebao bi biti dovršen do 20. prosinca i
potom upućen u vladinu i saborsku proceduru. Po riječima Ive
Šlausa, predsjednika radne skupine za izradu nacrta, zaključci
današnje rasprave također će biti uvršteni u konačnu verziju
zakona.
Gvozden Flego je rekao kako su se pri izradi nacrta zalagali za
"minimalan zakon a kako bi slobode bile maksimalne". Preveliko
normiranje rezultira sputanošću, a ona onemogućuje spontanost,
istaknuo je Flego. Vlatko Silobrčić, član radne skupine za izradu
nacrta, drži da bi se taj zakon trebao zvati - zakon o znanstvenim
istraživanjima i eksperimentalnom razvoju. Prvime se bave
znanstvenici, dok se eksperimentalnim razvojem bave inženjeri.
Aleksa Bjeliš, dekan PMF-a, ocijenio je da je Hrvatska zemlja koja
iz pozicije "prosvjetiteljske" znanosti kreće prema znanosti kao
pokretačkoj snazi. U toj je poziciji, rekao je, Slovenija bila
prije desetak godina. Bjeliš drži kako je potrebno pojačati
ulaganja u znanost iz gospodarstva, a koja su u nizu zemalja gotovo
ista kao i izdvajanja iz državnih proračuna. Znanost se u nas ne
tretira kao pokretač već kao potrošač, kaže Bjeliš.
Većina sudionika ipak drži kako je nacrt zakona preobiman i
preopćenit te da njegovih 80 članaka treba reducirati. Vesna
Nothig-Laslo (Institut Ruđer Bošković) upozorila je na problem
dotrajale i zastarjele kapitalne opreme. Po njezinim riječima,
ulaganje u kapitalnu opremu nužno je za preživljavanje znanosti.
(Hina) mb dd