ZAGREB, 5. studenog (Hina) - Najbliži predak svih današnjih muškaraca živio je u Africi prije otprilike 59.000 godina, tvrdi skupina međunarodnih stručnjaka.
ZAGREB, 5. studenog (Hina) - Najbliži predak svih današnjih
muškaraca živio je u Africi prije otprilike 59.000 godina, tvrdi
skupina međunarodnih stručnjaka. #L#
Znanstvenici iz osam zemalja sastavili su genetsko obiteljsko
stablo čovječanstva proučavajući varijacije Y kromosoma u više od
tisuću muškaraca iz različitih sredina diljem svijeta, prenosi BBC
News. Y kromosom je jedan od dva spolna kromosoma (X i Y), a imaju ga
samo muškarci (žene imaju dva X kromosoma).
Novo istraživanje potvrdilo je teoriju po kojoj suvremeni čovjek
potječe iz Afrike, odakle se polako počeo raseljavati po svijetu.
Otkriće, međutim, nameće nova pitanja koja nisu ništa manje
zanimljiva. Naime, prema tom otkriću, naš je "otac" oko 84.000
godina mlađi od naše "majke".
Stručnjaci vjeruju da objašnjenje postoji. Oni kažu da se ljudski
genetski kod razvijao kao mozaik te da su se različiti dijelovi
današnje DNK pojavljivali i širili u ljudskoj populaciji u
različito doba.
Dokazi iz fosilnih ostataka pokazuju da se suvremeni čovjek razvio
u Africi prije otprilike 150.000 godina, a zatim se počeo širiti po
svijetu.
Tu pretpostavku o seobi iz Afrike potvrdila su proučavanja
mitohondrijske DNK, segmenta genetskoga materijala koji se
nasljeđuje jedino od majke.
Na temelju tih studija, pretpostavlja se da je naš najbliži
zajednički predak bila žena, takozvana mitohondrijska Eva, koja je
živjela u Africi prije otprilike 143.000 godina.
U potrazi za zajedničkim ocem, znanstvenici su nacrtali genetsko
obiteljsko stablo čovječanstva. Ucrtali su male varijacije na Y
kromosomu u 1062 muškarca s 22 zemljopisna područja, uključujući
Pakistan, Indiju, Kambodžu, Laos, Australiju, Novu Gvineju,
Ameriku, Mali, Sudan, Etiopiju i Japan.
Novo genetsko obiteljsko stablo podupire tvrdnje o seobi iz Afrike,
ali sugerira da je najbliži zajednički otac oko 84.000 godina mlađi
od naše majke. "Možete pratiti svaku žensku crtu sve do jedinstvene
mitohondrijske Eve, koja je živjela u Africi prije 150.000 godina",
rekao je dr. Spencer Wells iz Centra za ljudsku genetiku tvrtke
"Wellcome" u Oxfordu, koji je sudjelovao u radu skupine. "I
kromosom Y možemo pratiti do Afrike, ali do prije 80.000 godina."
Za BBC News dr. Wells je rekao da se te dvije studije mogu pomiriti:
"Svaki dio genoma ima drukčiju razvojnu povijest, ali svi su
dosljedni u tome da je predak svih današnjih ljudi živio u Africi."
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature Genetics" i nudi
zanimljiv pogled na putovanje naših predaka diljem planeta, od
istočne Afrike do Srednjeg istoka, a zatim do jugoistočne i južne
Azije, pa u Novu Gvineju i Australiju, te napokon u Europu i srednju
Aziju.
Za neke muškarce koji žive u današnjem Sudanu, Etiopiji i južnoj
Africi pretpostavlja se da su najbliži potomci prvih ljudi koji su
krenuli na veliko putovanje prije mnogo desetaka tisuća godina.
(Hina) dgk dgk