ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - O "Deset godina hrvatske države" razgovara se na znanstvenome simpoziju što se održava danas na zagrebačkome Fakultetu političkih znanosti (FPZ) u sklopu Hrvatskih politoloških razgovora 2000.
ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - O "Deset godina hrvatske države"
razgovara se na znanstvenome simpoziju što se održava danas na
zagrebačkome Fakultetu političkih znanosti (FPZ) u sklopu
Hrvatskih politoloških razgovora 2000. #L#
Hrvatski politološki razgovori priređeni su u Zagrebu nakon
osmogodišnje "šutnje" koja je uslijedila 1992., kad su održani
zadnji takvi susreti. Organizatori razgovora su Hrvatsko
politološko društvo (HPD) i Centar za političku analizu i politike
razvoja (CPAPR) zagrebačkoga FPZ-a.
Tema simpozija razmotrit će se u tri cjeline - konstitucija
hrvatske države, demokracija i izbori u Hrvatskoj te javne politike
u Hrvatskoj. Uz to, bit će riječi i o obrazovnoj politici,
pretpostavkama i mogućnostima mediteranske politike Hrvatske,
budžetskoj politici i političkim procesima, kao i razvojnome
harmoniziranju javnih politika.
Branko Caratan, dekan FPZ-a razloge za osmogodišnju "šutnju" vidi u
činjenici da nakon 1992. "politika više nije htjela slušati
politologiju". A kako je Caratan ustvrdio, činjenice govore da je
društvo napredovalo onda kada je napredovala politologija.
Voditelj CPAPR-a Dag Strpić podsjetio je da je Fakultetsko vijeće
FPZ-a ovoga proljeća osnovalo taj centar kao logičan spoj između
političke teorije i političke analize.
U sklopu prve cjeline - konstitucija hrvatske države prvi sudionik
razgovora Ivan Padjen govorio je o pravnoteorijskome pogledu na
katolicizam i nacionalizam u Hrvata 1990-tih.
Padjen tvrdi da je hrvatski katolicizam bio uzrok značajnoga
povećanja porasta hrvatskoga nacionalizma 90-tih godina. Po
Padjenu, porast se pak hrvatskoga nacionalizma u to doba može
objasniti s više čimbenika, od kojih su najočitiji komunizam,
katolicizam i tradicionalizam.
Govoreći o pojmu suverenosti u Ustavu Republike Hrvatske, Ivan
Prpić je istaknuo da već i površna analiza prvih dvaju članaka
Ustava RH iz 1990. u kojima se normativno određuje Republika
Hrvatska kao država pokazuje da Ustav određuje dva suverena - narod
i državu. To pak, drži Prpić, već u tekstu Ustava ugrađuje napetost
između države pojmljene kao samostalni subjekt koji ima razlog
opstanka u sebi, tj. suverenitet po sebi, i naroda koji je člankom
1. određen kao suveren.
Prpić smatra da je time narod već na normativnoj razini nužno
podređen državi te da Ustav RH ne promiče demokratizaciju države
nego podržavljenje naroda.
Za Prpića, u skladu s nedavno prihvaćenim ustavnim promjenama, ta
je ideja promjenom 2. članka Ustava tek preciznije izražena.
Dragutin Lalović govorio je o temi "Hrvatska Druga republika i
njezine državotvorne kušnje", a Damir Grubiša o međunarodnome
kontekstu konstituiranja hrvatske države.
Za dopodnevnoga dijela simpozija u sklopu cjeline - demokracija i
izbori u Hrvatskoj, tema izlaganja Mirjane Kasapović bila je
"Demokratska tranzicija i izborna politika u Hrvatskoj 1990.-
2000.", a Ivana Šibera "Političko ponašanje birača na izborima
1990.-2000.". Nenad Zakošek govorio je pak o uzrocima političke
promjene na izborima 2000., a Ivan Rimac o političkoj kulturi
glasača nakon deset godina višestranačja.
(Hina) ip mc