ŠIBENIK, 1. prosinca (Hina) - Šibenčani su ponosni i pozdravljaju uvršatavanje u spomeničku baštinu grandiozno i iznimno djelo hrvatskog majstora Jurja Dalmatinca katedralu svetog Jakova, istaknuo je u svojoj izjavi, u povodu
uvrštavanja šibenske katedrale na popis svjetske baštine UNESCO-a, Frano Čeko, šibenski gradonačelnik.
ŠIBENIK, 1. prosinca (Hina) - Šibenčani su ponosni i pozdravljaju
uvršatavanje u spomeničku baštinu grandiozno i iznimno djelo
hrvatskog majstora Jurja Dalmatinca katedralu svetog Jakova,
istaknuo je u svojoj izjavi, u povodu uvrštavanja šibenske
katedrale na popis svjetske baštine UNESCO-a, Frano Čeko, šibenski
gradonačelnik. #L#
On se pridružio izjavi šibenskog biskupa msgr. Ante Ivasa da su grad
Šibenik, biskupija i hrvatski narod ponosni na svoju katedralu.
"Ponos, ljubav i briga posebice su bili izraženi u teškim trenucima
Domovinskog rata kada je u naletu srpskočetničke agresije bila
teško oštećena kupola katedrale", ističe gradonačelnik Čeko.
Posebno je istaknuo trud konzervatora i veleposlanice pri UNESCO-u
Vesne Girardi Jurkić, koji su doprinjeli svjetskoj afirmaciji i
priznanju tog grandioznog djela hrvatske umjetnosti.
Josip Ćuzela, ravnatelj Konzervatorskog odjela Državne uprave za
zaštitu spomeničke baštine u Šibeniku, ističe kako već to što je
Odbor za spomeničku baštinu UNESCO-a odluku o uvrštavanju šibenske
katedrale donio svega dvije godine nakon što je postupak
kandidiranja pokrenut svjedoči o njezinu iznimnom značenju i
unikatnosti.
Šibenik i katedralu posjetili su i čelni ljudi UNESCO-ova Odbora za
spomeničku baštinu i svjetski priznati stručnjak Luigi Zangieri.
Katedrala, koju su detaljno razgledali, oduševila ih je kao i
okolni ambijent, uža povijesna jezgra Šibenika koja je zajedno s
katedralom uključena u svjetsku baštinu, kaže Ćuzela.
On smatra da je za takvo uvažavanje katedrale svetog Jakova
zaslužno i sve što se događalo oko obnove njezine kupole koju je
1991., za napada na Šibenik, pogodila jugomornarica. Obnova je
završena 1997. i stajala je oko 2 milijuna kuna. Oštećeni dijelovi
kupole, ploče i rebra zamijenjeni su novima. Dok se obnavljala, u
šibensku katedralu dolazili su i izučavali je i neki svjetski
priznati autoriteti za obnovu i očuvanje spomeničke baštine koji su
tada izravno spoznali njezinu vrijednost pa je vjerojatno i to
pridonijelo njezinu uvrštavanju u svjetsku baštinu, ističe
Ćuzela.
Jedna je od glavnih zamjerki bila ta što uz katedralu ne postoji
muzej koji bi sadržavao dokumente i sve ostalo što bi svjedočilo o
njezinoj povijesti i održavanju, što građevine takvog značenja u
svijetu imaju. Zbog toga će, ističe Ćuzela, to biti jedna od prvih
zadaća Konzervatorskog odjela, a trebala bi biti osnovana i stalna
restauratorska radionica u Šibeniku koja bi se bavila isključivo
obnovom katedrale.
(Hina) df dd