ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Na poziv kotorskoga biskupa msgr. Ilije Janjića zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK prvi put će 1. prosinca posjetiti kotorsku biskupiju. U sklopu posjeta zagrebački će nadbiskup 2. prosinca
blagosloviti obnovljenu katedralu sv. Tripuna, zaštitnika kotorske biskupije.
ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Na poziv kotorskoga biskupa msgr.
Ilije Janjića zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK prvi put će 1.
prosinca posjetiti kotorsku biskupiju. U sklopu posjeta zagrebački
će nadbiskup 2. prosinca blagosloviti obnovljenu katedralu sv.
Tripuna, zaštitnika kotorske biskupije.#L#
Uoči te velike svečanosti za vjernike te biskupije i brojne
Kotorane koji žive izvan Kotora u petak navečer u nazočnosti
nadbiskupa Bozanića održat će se svečana akademija s prigodnim
prikazom duge povijesti kotorske biskupije u središtu kojih su sv.
Tripun, Gracije iz Mula i Blažena Ozana Kotorska, pripadnica
dominikanskog reda.
Središnja svečanost blagoslova katedrale počet će u subotu u 9,30
sati svečanim misnim slavljem što će ga predvoditi zagrebački
nadbiskup Josip Bozanić. U ime pape Ivana Pavla II., kako je
najavljeno, proslavi u Kotoru bit će nazočan i apostolski nuncij u
Beogradu Eugenio Zbarbaro.
Sveti Tripun spominje se kao mučenik u Rimskom martilogiju. Rođen
je oko 232. u Frigiji, gradu Kampsadi u blizini Dardanelskog
prolaza u današnjoj Turskoj. Zbog propovijedanja kršćanstva
progonjen je i mučen po nalogu rimskog imperatora Decija oko 250.
Tijelo sv. Tripuna bilo je preneseno u Kampsadu pa zatim u Carigrad
gdje mu je car Justinijan podigao veličanstvenu baziliku.
Godine 809. njegove relikvije mletački su trgovci donijeli u Kotor.
Kotorski plemić Andrea Sarecensis otkupio je moći sv. Tripuna i
zlatnu krunu urešenu draguljima za 300 rimskih soldi te Tripunu u
čast izgradio prvu crkvu.
Tu prvu crkvu spominje bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u
svom znamenitom djelu "De Administrando Imeperio" koje je nastalo u
prvoj polovici 10. stoljeća. Temelji Sarecenzijeve crkve u Kotoru
pronađeni su u nedavnim arheološkim iskapanjima prigodom popravka
katedrale.
U početku 12. st. Kotorani su počeli graditi novu crkvu vjerojatno
zbog skučenosti stare. Po sačuvanoj povelji gradnja je počela 1124.
kada je kotorski biskup Ursacije zajedno s općinskom upravom
darovao za izgradnju nove katedrale poluotok Prevlaku zajedno sa
znamenitim benediktinskim samostanom sv. Mihovila. Poslije 42.
godine tu novu katedralu, također po sačuvanoj povelji, uz brojne
biskupe i opate te nazočnost dukljanskog namjesnika 19. lipnja
1166. posvetio je kotorski biskup Malon.
Prva velika pregradnja građevine tekla je od 1584. do 1613., kad je
katedrala dobila renesansno-barokni izgled a izgubila kupolu.
Potres 1667. oštetio je zapadni dio katedrale. Treća velika
pregradnja prvotne građevine obavljena je potkraj prošlog i u
početku ovog stoljeća - od 1892. do 1908.
Najnoviji radovi na katedrali poduzeti su nakon potresa 1979.
Arhitektonska istraživanja pokazala su da je originalna
unutrašnjost katedrale iz 12. st. sačuvana ispod zidnih obloga u
znatno većoj mjeri nego se do tada znalo. Na temelju tih novih
spoznaja može se shvatiti prvotna zamisao građevine iz sredine 12.
st.
Od 1987., s određenim prekidima, do danas trajali su radovi na
katedrali koji su omogućili otkrivanje najstarije faze gradnje
toga složenog i vrlo vrijednog spomenika kulture, ističe se uz
ostalo u povijesti biskupije i povijesti katedrale.
Blagdan sv. Tripuna, zaštitnika kotorske biskupije, slavi se 3.
veljače.
(Hina) ta mc