ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - Pred nacionalnom maftnom kompanijom Inom na prijelazu u treći milenij stoji izazov restrukturiranja i privatizacije. Kako provesti te procese, raspravljalo se na današnjem stručnom skupu "Ina na prijelazu
u treći milenij".
ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - Pred nacionalnom maftnom kompanijom
Inom na prijelazu u treći milenij stoji izazov restrukturiranja i
privatizacije. Kako provesti te procese, raspravljalo se na
današnjem stručnom skupu "Ina na prijelazu u treći milenij". #L#
Predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević ističe da se potreba
privatizacije i restrukturiranja nameće u vrijeme kada Ina ima
velikih financijskih poteškoća, prije svega zbog državnog
intervencionizma u politiku cijena naftnih derivata. "Na Inu se
često gleda kao na javno poduzeće i državnu službu, no ona to nije",
kaže Dragičević, "već je ona dioničko društvo sa 10 milijuna
redovnih dionica vrijednosti 900 kuna kojih je država jedini
vlasnik".
Po njegovim podacima, Ina danas po plasmanu naftnih proizvoda,
zauzima 83 posto hrvatskog, 35 posto slovenskog i 65 posto BiH
tržišta. U 2000. godini za trošarine i PDV uplatit će u proračun 7,5
milijardi kuna i 100 milijuna kuna za komunalne naknade lokalnim
zajednicama. Udio Ine u energetskoj proizvodnji Hrvatske je 65
posto, a u potrošnji 67 posto. Prošle godine, Inin izvoz iznosio je
3,1 milijardi kuna što je 8,4 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Svi ti
podaci, smatra Dragičević, svjedoče o važnosti Ine za nacionalno
gospodarstvo, pa valja biti oprezan pri izboru tipa privatizacije.
Dragičević je ponudio nekloliko mogućnosti, ni za jednu se ne
opredijelivši. To su Inicijalni javna ponuda, prodaja putem
konvertibilnih vrijednosnih papira, prodaja strateškom
investitoru 25 - 40 posto udjela u holding kompaniji i prodaja
segmenta prirodnog plina strateškom investitoru.
Po riječima Milana Ujevića, člana Uprave i direkora poslovne
funcije financiranja i kontrolinga Ine Milana Ujevića, financijska
situaciji u Ini "nije baš sjajna". Po njegovim podacima,
knjigovodstvena vrijednost Ine je 14 milijardi kuna, no neto
imaovina po podacima za 1999. iznosi oko 880 milijuna dolara, dok je
godinu ranije bila 1,2 milijarde dolara. Prošle godine, Ina je
poslovala s gubitkom od 1,6 milijardi kuna, u ulaganja i
investicije smanjila je s 1 milijarde kuna 1998. na 500 milijuna
1999. Za prvih devet mjeseci 2000 bilanca Ine nije pozitivna, a nisu
dobri ni pokazatelji tekuće bilance, izvijestio je Ujević. P njemu,
uzroci takbva stanja su kontrola cijena od strane države,
nepovećavanje cijene prirodnog plina od kolovoza 1997. i
unutrašnje Inine neracionalnosti.
(Hina) duk