BELGIJA-LE SOIR OD 28.11.00.RAZGOVOR S KWASNIEWSKIM

BELGIJA LE SOIR 28. XI. 2000. Aleksander Kwasniewski Pol Mathil razgovarao je s poljskim predsjednikom Aleksanderom Kwasniewskim o odnosima Poljske s Rusijom i sa Zapadom uoči proširenja Europske unije na istok: " - Izabrani ste u prvom krugu. Kažu da prvi mandat osigurava drugi, a da drugi osigurava mjesto u povijesti. Kako biste željeli ući u povijest? = Na uobičajen način. Moj je prvi mandat obilježilo donošenje Ustava i ulazak Poljske u NATO... - Hoće li vaš drugi mandat biti dosta dug da biste dočekali ulazak Poljske u Europsku uniju? = Vjerujem da hoće, pače sam siguran. - Hoće li vas nepoštovanje roka koji je Unija utvrdila za zaključenje pregovora (konac 2000.) spriječiti da postanete njezini članovi 2003? = Mi računamo s 2003. U stvari, sve ovisi o stajalištu Zapada, ne o rokovima, već o načelu prijama. Ako je ono ozbiljno i iskreno, onda je sve drugo sporedno. Ako je tako, postupak ne treba produljivati. G. 2002. imamo dvoje izbore, u Njemačkoj i u Francuskoj, što bi moglo usporiti proces... - Što mislite o istraživanjima koja govore o smanjenoj potpori proširenju u zapadnoj javnosti? = Jako sam zabrinut. To je pogibeljna pojava koja bi mogla utjecati na strategijske odluke. Razgovaram o tomu s partnerima. Dakako, Poljska mora biti odlučna prema državama članicama, no glavninu te zemlje moraju same učiniti. One se moraju boriti sa stereotipima koji se protive proširenju. - Primjećuje li se u Poljskoj taj 'umor od Europe'? = Na zadnjim predsjedničkim izborima, svi kandidati koji su bili protiv Europe, dobili su zajedno tek nekoliko posto glasova. - Zapad puno nade polaže u poboljšanje političkih i gospodarskih odnosa s Rusijom. Kao najistočnija zemlja NATO-a, vaši se, ne uvijek srdačni odnosi s Rusijom prate s osobitom pozornosti. Koliko je u tom smislu važan nedavni posjet, prvi u zadnje tri godine, ruskog ministra vanjskih poslova Varšavi? = Nakon mog susreta prije nekoliko mjeseci s g. Putinom u Moskvi i posjeta ministra Ivanova Varšavi prošlog tjedna, možemo reći da se stvari kreću. Mislimo da ruska strana želi normalizaciju odnosa. Vidjet ćemo. Sljedeće godine očekujemo posjet gospodina Putina. Bit će to važan događaj, simbol početka novog razdoblja. - Na popisu prijepora, istaknuto mjesto zauzima plinovod iz Rusije do Njemačke koji bi prolazio kroz Poljsku, zaobilazeći Ukrajinu, vašeg strateškog partnera... = Želimo njegovati dobre odnose sa suverenom, demokratskom Ukrajinom koja je u punom zamahu. No mi ne možemo provesti potrebite reforme umjesto Ukrajine. U svezi s tim, moram reći da planirani plinovod između Rusije i Zapada preko Poljske nije nov projekt. Danas Zapad želi povećati isporuke ruskog plina, a Rusija ga želi prodati. To je razumljivo. No mi imamo stanovite sumnje. Prvo, Zapad pregovara s Rusijom mimo Poljske koja je ipak zainteresirana. To nije dopustivo i to je loša navika. Drugo, nije pošteno da se o tomu ne razgovara ni s Ukrajinom koju bi taj novi plinovod trebao mimoići. Nadam se, dakle, da će o plinovodu razgovarati četvorka: Europska unija, Poljska, Ukrajina, Rusija i, svakako, Rusija i Ukrajina posebno. Ipak, istina je da takve stvari obično promatramo u smislu geopolitičkog odnosa snaga i konkurentske borbe... pitajući se protiv koga bi to moglo biti upereno, premda na početku XXI. stoljeća u svijetu koji je sve više globaliziran, moramo razmišljati u pojmovima zajedničkih probitaka. - Putin je još uvijek zagonetka za Zapad. Gorbačov, s kojim je 'Le Soir' nedavno razgovarao, pohvalno se izrazio. I vi ste se s njime sastali. Kakvi su vaši dojmovi? = Putin i ja nemamo većih teškoća u odnosima, kao što ih uostalom nemam ni s Verhofstadtom, budući da pripadamo istom naraštaju. Susreo sam Putina više puta. Neki put sam na večeri čak prevodio s ruskog na engleski, jer on govori samo njemački, ali s pravim... saksonskim naglaskom. Mislim da je Putin zanimljiv političar koji puno obećava. Njegovo je polazište u političkom životu dosta osobito, a njegova nazočnost u visokim diplomatskim krugovima nije jako duga vijeka. Mislim da ću o njemu donijeti ozbiljniji sud za godinu dana, kada oko sebe okupi svoje ljude i utvrdi glavne zadaće. To je svakako čovjek koji je otvoren svijetu; rekao bih veliki Europljanin i veliki stručnjak, koji izvrsno poznaje probleme, što ga čini zahtjevnim partnerom. - On je prvi ruski čelnik rođen nakon rata... = On pripada naraštaju koji je politički sazrio u doba zalaska i nestanka sovjetske moći. Taj je naraštaj osobito osjetljiv na sve što se tiče ruskog dostojanstva, a pred sebe je postavio zadatak da obnovi veličinu ruske države koja, istodobno, doživljava duboko razočaranje. - Razočaranje može uzrokovati pogibeljne reakcije... = Nedvojbeno... - U dvjema zemljama jugoistočne Europe vratio se nacionalizam i populizam: Milošević u Jugoslaviji i Tudor u Rumunjskoj. Kako to tumačite? = To su dva različita događaja, ali se mogu tražiti njihovi zajednički uzroci. Oni su rezultat povijesnog, a napose gospodarskog razočaranja i nepostojanja nade za mlade. Jedanaest je godina prošlo od pada Zida. Ako se u tih jedanaest godina mladima nije mogao dati nijedan poticajan znak, onda je osuđena čitava politička klasa koja je došla na smjenu vlasti. Mladi će tražiti dalje. Primjerice, u Tudora... Nisam siguran da je Zapad toga svjestan."