ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - Hrvatska udruga banaka (HUB) niz predloženih promjena u sustavu poreza na dobit i dohodak smatra štetnim i neprihvatljivim, ocjenjujući da bi u konačnici te promjene dovele do ozbiljnih štetnih
posljedica za hrvatsko gospodarstvo.
ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - Hrvatska udruga banaka (HUB) niz
predloženih promjena u sustavu poreza na dobit i dohodak smatra
štetnim i neprihvatljivim, ocjenjujući da bi u konačnici te
promjene dovele do ozbiljnih štetnih posljedica za hrvatsko
gospodarstvo.#L#
Čelnici Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Raiffeisenbank
Austria, Bank Austria i Hypo Alpe Adria bank - Franjo Luković, Božo
Prka, Zdenko Adrović, Goran Gazivoda i Igor Kodžoman predstavili su
na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu primjedbe bankara
na zakonske tekstove o porezu na dohodak i dobit. Cjelovit
dokument, kako je rečeno, upućen je Ministarstvu financija i
Poreznoj upravi.
Porez koji bi domaći poduzetnici obračunavali i plaćali prilikom
isplata inozemnim poduzetnicima za određene usluge, plaćali porez
na proizvodni postupak, reprodukciju, licence i sl., je štetan i
neprihvatljiv, a riječ je i o nekonzistentnom rješenju jer će
oporezivanje stranih konzultantskih usluga biti brana potrebnom
know-howu.
Posebno neprihvatljivo je oporezivanje kamata po osnovu kredita
primjeljenih iz inozemstva, jer Hrvatska u narednom, bližem
razdoblju jedino tako može dobiti povoljne kredite za investicije.
Primjena bi vodila rastu kamatnih stopa, što je u suprotnosti s
namjerama Vlade i HNB-a, ističu Luković i Adrović. Napominju da bi
zbog toga moglo doći do 1,5 do 2 posto povećanja troškova, što će se
'preliti' na korisnike.
Smanjenje stope poreza na dobit na 25 posto uz smanjenje zaštitne
kamate na 3,5 posto je "optička varka", jer zapravo znači veće
porezno opterećivanje nego dosad. Time su najviše pogođeni oni s
visokim vlastitim kapitalom, a izmjena vodi i tomu da se s poreznog
gledišta "ne isplati" zadržanu dobiti ulagati u poslovanje. Porez
na dobit nije proračunski izdašan prihod, ali njegove izmjene ili
reforme bez jasnog određenja vode "ozbiljnoj distorziji u
hrvatskom gospodarstvu".
Ukidanje instituta porezne neutralnosti transakcija s dionicima i
udjelima dovest će do novog nepovjerenja investitora, posebno
stranih, u hrvatski porezni sustav i pravni okvir tržišta kapitala.
Tako oporezivanje dividende će dodatno otežati i demotivirati
građane da investiraju u vrijednosne papire, kaže Kodžoman, dok
Gazivoda napominje da sve to vodi povećanju troškova i u konačnici
poskupljenju kredita.
Predsjednik Uprave PBZ-a Prka na upit je odgovorio kako je "očito da
iza predloženih promjena nema nijednog stručnjaka-konzultanta iz
inozemstva", a vidljivo je da promjene nemaju podršku stručnjaka u
Hrvatskoj. Prka je ocijenio da će trošak predloženih izmjena biti
daleko veći od koristi, izrazivši svoju zabrinutost da je sve to
"korak pred oporezivanje kamata na štednju".
Što se pak tiče odredbe o prijavi imovine iz prijedloga zakona o
porezu na dohodak, bankari kratko komentiraju kako je "ne treba
komentirati". Pritom u materijalu napominju da su "vrlo grube
odredbe" o dokazima da su izvori iz kojih je nabavljena imovina
oporezovani, jer nije vidljivo kako je moguće to
opracionalizirati. Rokovi su zastare tri godine i postavlja se
pitanje kako će se "dokazivati" porijeklo imovine stečene u
razdoblju za koje je nastupila zastara. "Odredbom se uvodi i
nedopustiv institut 'dokazivanja nevinosti'", smatraju u HUB-u,
napominjući da su porezni organi ti koji dokazuju je li bilo
propusta pri obračunu i plaćanju poreza, a ne porezni obveznici.
Ujedno drže da bi eventualna primjena te odredbe "dovela do velike
vjerojatnosti seljenja depozita iz bankarskih tokova, odnosno do
ozbiljnog udara na sektor štednje".
(Hina) db ds