ZASTUPNIČKI DOM: POLEMIKA OKO ZAŠTITNE KAMATE

ZASTUPNIČKI DOM: POLEMIKA OKO ZAŠTITNE KAMATE Zaštitna kamata, porezne olakšice i uvođenje poreza na kamate na inozemne kredite, pitanja su oko kojih su se "lomila koplja" u današnjoj saborskoj raspravi o prijedlogu zakona o porezu na dobit. Uvođenjem zaštitne kamate 1994. nisu ispunjeni ciljevi - niti je povećan kapital poduzeća, niti su poduzeća u svom poslovanju više koristila vlastita sredstva, a manje bankarske kredite, kazao je zamjenik ministra Damir Kuštrak, obrazlažući u Zastupničkom domu prijedlog da se ta kamata smanji s 5 na 3,5 posto. Predlaže se, također, da zaštitna kamata bude fiksna, a ne da se kao dosada na nju obračunava i rast industrijskih cijena, pa je tako, kaže Kuštrak, prošle godine zaštitna kamata iznosila čak 11,2 posto. Postavlja se, zaključio je, i pitanje je li ta kamata uopće potrebna, s obzirom da takav institut ne postoji nigdje u svijetu, te da njegovi osnovni ciljevi nisu postignuti. Ivan Šuker (HDZ) smatra, međutim, da zaštitna kamata treba ostati u zakonu jer je njezina funkcija da poduzetnik dobije veću kamatu na svoja sredstva, nego kada bi ih uložio u banku. Uz to, njezina je funkcija da se ne oporezuju inflacijska kretanja, kako poduzeća ne bi, zbog inflacije, "nagrizla vlastitu supstancu", kaže Šuker. Smatra da bi se smanjenjem zaštitne kamate sasvim anulirali učinci sniženja poreza na dobit s 35 na 25 posto, pa bi mnoga poduzeća plaćala čak i veći porez nego dosada. To bi, kaže, odbilo strane ulagače. I Tonči Tadić (HSP) drži da tu kamatu treba ostaviti u zakonu, no upozorio je kako veće koristi od nje imaju velika poduzeća, a manju tvrtke s manjim kapitalom, a većom zaradom. Jadranko Mijalić (HSLS) drži, pak, da je prijedlog novog koncepta zaštitne kamate znatno jednostavniji od dosadašnjega, no upitno je, kaže, da li bi djelovao poticajno za gospodarstvo. Zvonimir Sabati (HSS) predložio je, pak, da se zaštitna kamata ukine, a porez na dobit smanji na 15 ili čak 10 posto. Vrlo žućna polemika razvila se i oko predloženih poreznih olakšica. Doduše, svi su zastupnici pozdravili uvođenje olakšica na plaće svih novozaposlenih, te na donacije znanosti, kulturi, športu i slično. No, neki su pitali zašto se odustalo od poreznih olakšica na reinvestiranu dobit, što je Vlada obećavala. Ivan Šuker smatra da predložena olakšica na nabavu opreme ne može nadomjestiti obećanje da će reinvestirana dobit biti oslobođena poreza jer nije dovoljno poticajna za ulaganje u razvoj. Tim više, kaže, što nije definirano da li u to ulaze i ulaganja u nekretnine, softver ili visoke tehnologije. Da bi cijelu reinvestiranu dobit trebalo priznati kao poreznu olakšicu složili su se i Jadranko Mijalić, te Tonči Tadić. Mijalić drži da je dvojbeno i uvođenje poreza na kamate na inozemne kredite jer to, kaže predstavlja zaštitu domaćih banaka. Ako se uvede porez na te kamate, domaće bi banke, smatra Ivan Šuker, mogle povećati cijenu kredita, što bi loše utjecalo na gospodarstvo. Uz to, mnogi su zastupnici u današnjoj raspravi zatražili da se u porezu na dobit uvedu i poticaji za srednje i male poduzetnike, te da se do drugog čitanja pripremi simulacija učinaka smanjenja poreza na dobit i zaštitne kamate, kako bi se točno utvrdilo hoće li ono rasteretiti gospodarstvo ili ne.