ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - Hoće li mini porezna reforma doista smanjiti porezno opterećenje građana i gospodarstva, ili se radi samo o kozmetičkim promjenama koje će postići sasvim suprotan učinak, osnovno je pitanje koje se danas
postavilo u Zastupničkom domu Sabora u raspravi o prijedlozima poreza na dohodak i dobit.
ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - Hoće li mini porezna reforma doista
smanjiti porezno opterećenje građana i gospodarstva, ili se radi
samo o kozmetičkim promjenama koje će postići sasvim suprotan
učinak, osnovno je pitanje koje se danas postavilo u Zastupničkom
domu Sabora u raspravi o prijedlozima poreza na dohodak i dobit.
#L#
Najviše kritika na predložena rješenja imao je Ivan Šuker, koji je u
ime Kluba zastupnika HDZ-a kazao kako ona predstavljaju
degradaciju postojećeg poreznog sustava. Smanjenje poreza na dobit
s 35 na 25 posto bit će sasvim anulirano smanjenjem zaštitne kamate
s 5 na 3,5 posto, a mnoga će poduzeća plaćati i veći porez nego
dosad, tvrdi Šuker, držeći kako će to odbiti strane ulagače.
On pozdravlja uvođenje poreznih olakšica na plaće svih
novozaposlenih, te donacije znanosti, kulturi, sportu i slično, no
pita zašto se odustalo od poreznih olakšica na reinvestiranu dobit,
što je Vlada obećavala. Smatra da olakšica na nabavu opreme nije
dovoljan poticaj za ulaganje u razvoj. Tim više, kaže, što nije
definirano ulaze li u to i ulaganja u nekretnine ili visoke
tehnologije.
Šuker također drži da se uvođenjem treće stope poreza na dohodak
neće postići željeni cilj jer će više porasti veće plaće, dok će
male ostati gotovo nepromijenjene.
S time se slaže i Damir Kajin (Klub IDS). Ako je namjera Vlade da
potakne stvaranje srednje klase, to je u redu, no ipak bi, kaže,
više trebale rasti male plaće. Stoga je predložio uvođenje pet
stopa poreza na dohodak, pri čemu bi najniža bila 10 posto, a
najviša možda i 50 posto.
Pitao je također koliko će izgubiti jedinice lokalne samouprave, s
obzirom da će im, zbog smanjenja poreza na dohodak, pasti prihodi od
njihova najizdašnijeg izvora sredstava.
Dvojbeno je, smatra, i uvođenje poreza na dividende. To će, kaže,
imati vrlo mali utjecaj na proračunske prihode, a "zagušit" će
dioničarstvo i tržište kapitala. Ipak, Kajin vjeruje da će ova mini
porezna reforma potknuti ulaganja i zapošljavanje.
U ime Kluba HSLS-a Jadranko Mijalić ocijenio je kako je prijedlog
novog poreznog sustava na tragu usklađivanja hrvatskog sustava s
onima u zapadnoj Europi. No, dvojbenim drži uvođenje poreza na
kamate na inozemne kredite jer smatra kako to predstavlja zaštitu
domaćih banaka. Usprotivio se i uvođenju poreza na dividende jer se
tako destimulira tržište kapitala, a trebalo bi ga poticati.
Predložio je i uvođenje poticaja za male i srednje poduzetnike.
I Zvonimir Sabati (Klub HSS) založio se za izjednačavanje velikih i
malih poduzetnika po pitanju poticaja. Smatra također kako će
smanjenje poreza na dobit s 35 na 25 posto biti sasvim anulirano
smanjenjem zaštitne kamate. Bilo bi bolje, kaže, da se ukine ta
kamata, a da se porez smanji na 15 ili svega 10 posto.
Sabati smatra da se dosad vodila pasivna porezna politika kojoj je
osnovni cilj bio prikupiti što više prihoda ne razmišljajući mogu
li to građani i gospodarstvo izdržati. Sada, kaže, treba voditi
aktivnu poreznu politiku koja bi potaknula gospodarstvo. No, to se,
ocijenio je, ovim prijedlozima ne postiže i radi se samo o
kozmetičkim, a ne hrabrim i odlučnim potezima.
U ime Kluba SDP-a Dragica Zgrebec izrazila je žaljenje što se u
okviru porezne reforme ne raspravlja i o lokalnim porezima. Dodala
je da SDP podržava uvođenje više stopa u porezu na dohodak -
uvođenje stope od 15 i 25 posto, te zadržavanje one od 35 posto.
Međutim, smatra da odredba po kojoj bi građani trebali prijaviti
izvor sredstava kojima su kupili skuplje nekretnine, automobile i
drugu imovinu, što predstavlja svojevrsnu inventuru imovine
građana, nije dobro definirana. Njome se, kaže, ne određuje tko će
procijenjivati vrijednost imovine, što je s rokom zastare i slično.
Ako ostane ovakva kakva se predlaže, ta će odredba donijeti više
štete nego koristi, kaže Dragica Zgrebec. Založila se i za to da do
drugog čitanja zakona Ministarstvo financija napravi simulaciju
što bi donijela primjena novih poreznih stopa jer različiti prikazi
pokazuju sasvim drugačije efekte, pa se ne zna je li predložena
rješenja doista predstavljaju porezno rasterećenje gospodarstva
ili će učinak biti sasvim suprotan.
Takvu simulaciju primjene novih stopa poreza na dohodak i dobit
zatražili su i mnogi drugi zastupnici.
Prijepodnevna sjednica Zastupničkog doma je završena, a rasprava o
prijedlozima zakona na dobit i dohodak nastavit će se
poslijepodne.
(Hina) daju/nb ln