VOA 24. XI. TOMAC I ZAGREBAČKI SUMMIT

GLAS AMERIKE - VOA 25. XI. 2000. Tomac: Europska unija ostvarila je sve svoje ciljeve, a Hrvatska samo neke. Prilog Željka Matića. - Glas Amerike: Gospodine Tomac, kako ocjenjujete Zagrebački summit i usvojenu Deklaraciju? = Mislim da je Europska unija ostvarila sve svoje ciljeve jer je, konačno, našla jedan koncept koji daje šansu svima na ovom području da se odreknu svoje politike mržnje, sukoba, nacionalizma, i da počnu postupno prihvaćati europske standarde i kriterije. Što se tiče Hrvatske, Hrvatska može biti zadovoljna, ali ne može biti euforična: otvorena su vrata Europskoj uniji, naglašena je velika uloga Hrvatske i odano joj je priznanje, ali mi, barem ja, nisam zadovoljan što je ipak u dvije točke Europska unija ispod naših očekivanja. Prva je točka da ćemo nakon sporazuma biti potencijalni kandidati za Europsku uniju, a ne stvarni kandidati, a druga je točka, po mom mišljenju, što je naglašena obveza potpisivanja sporazuma o regionalnoj suradnji. Ja jesam za regionalnu suradnju, ali to će izazvati nove podjele i sukobe u Hrvatskoj i morat ćemo vrlo precizno reći što je taj sporazum i kakva je pozicija Hrvatske. Ali, sve u svemu, velik korak je napravljen. Otvara se mogućnost stabiliziranja i rješavanja krize u ovoj regiji, odnosno otvara se mogućnost europeizacije Balkana. - Zagrebački summit je projekt Europske unije, koja se, istina, deset godina nije mogla nositi s problemima na jugoistoku Europe bez jakog angažmana Sjedinjenih Država. Jesu li ovom Deklaracijom i Zagrebačkim summitom Sjedinjene Države gurnute u drugi plan? = Mislim da su Sjedinjene Države odgovorne, pored Europske unije, za stanje i budućnost ove regije, i da bi bila velika pogreška ako bi digli ruke od ove regije. Pogotovo ako bi digli ruke od Kosova i Bosne i Hercegovine. Bez njihove nazočnosti na Kosovu i u Bosni i Hercegovini možemo se vratiti na početak. Zašto je to strateški interes Sjedinjenih Država? Zbog toga što se upravo u Bosni i Hercegovini testira budućnost čovječanstva. Tu žive, na malom prostoru, ili će živjeti zajedno, ili će se sukobljavati, tri najveće svjetske religije, različiti narodi, različite civilizacije. Nisam za sukob civilizacija, ali Bosna i Hercegovina je, rekao bih, prostor gdje se određuje kamo kreće čovječanstvo. Hoće li Bosna i Hercegovina na kraju isplivati kao demokratska država, u kojoj tri naroda i tri vjere žive ravnopravno i u zajedništvu traže svoja prava, ili ćemo se vratiti na koncept etničkih podjela, sukoba i mržnje, to je strateški interes Sjedinjenih Američkih Država. Nadam se, bez obzira tko bude novi predsjednik SAD, da će upravo zbog toga one pomoći da se ne vratimo nazad ovih deset krvavih godina. (VOA)