FR-LE MONDE 24.11. TEŠKO STANJE U HRVATSKOJ

FRANCUSKA LE MONDE 24. XI. 2000. Hrvatska nakon Tuđmana izišla iz izolacije, ali još uvijek sučeljena s gospodarskom krizom "Znak susreta koji je okupio Europsku uniju i zemlje Balkana svjetlećim je slovima nacrtan na trgu pred crkvom sv. Marka u Zagrebu. Dijete prikazuje neku vrstu igre 'škole', skačući s jedne europske zvijezde na drugu, na dva koraka od raskošnih automobila parkiranih ispred obnovljenih pročelja vlade i parlamenta, dok ih izgubljenim pogledom prati čovjek što sjedi na nogostupu. Natpis koji drži ukratko oslikava njegov težak položaj zadnjih godina: 'Bez posla, bez kuće, bez novca'. Premda vlasti mogu biti zadovoljne što su domaćini susreta koji simbolizira povratak Hrvatske na međunarodnu diplomatsku pozornicu nakon demokratskih promjena do kojih je došlo početkom godine, teško mogu prikriti gospodarsku krizu. 'Živimo u demokratskoj zemlji koja je sve siromašnija', upozorava Zvonimir Baletić, istraživač na zagrebačkom Ekonomskom institutu. 'Narod je sve više razočaran, jer očajnički traži znakove poboljšanja stanja. No već sedam godina, različite vlade vode istu katastrofalnu politiku', žali se bivši ministar Franje Tuđmana bez lisnice, iz 1992. Sindikati su uostalom pozvali na prosvjede tijekom zagrebačkog susreta na vrhu kako bi upozorili na pogoršanje životnih prilika. Kada je u prosincu 1999. na vlast došla koalicija u kojoj većinu imaju socijaldemokrati premijera Ivice Račana, u Hrvatima se probudila možda pretjerana nada nakon desetljeća vladavine Tuđmana koji je umro 10. XII. 1999. i jakog utjecaja njegove stranke (Hrvatska demokratska zajednica, HDZ) na događaje. Promjenom vlasti okrenula se stranica, prekinula međunarodna izolacija i zaboravilo teško ozračje koje je ukratko oslikavao tada proširen izraz 'ni rat ni mir'. U rujnu je Vijeće Europe pozdravilo 'demokratski napredak' koji je Hrvatska ostvarila posljednjih mjeseci. Godine vlasti 'oca domovine' nisu obilježili samo ratovi protiv Srbije i u Bosni i Hercegovini. Zbog sukoba i nedovršenih i loših reforma gospodarstvo je propadalo. Ratna razaranja, financiranje vojske i nestanak jugoslavenskog tržišta stajali su Hrvatsku, kaže g. Baletić, oko 'trideset milijarda dolara, od 1991. do potpisivanja Daytonskih sporazuma' u studenom 1995., kada je završio bosanski sukob. Nova vlada mora stoga, da bi se opravdala, riješiti teško nasljeđe prošle vlasti. 'Početkom 90-ih, mislili smo da naš gospodarski ustroj, okrenut prema uslugama i lakoj industriji, daje bolje izglede Hrvatskoj nego što ih je imala Slovenija', ističe g. Baletić. Deset godina kasnije, hrvatski BDP po stanovniku dosegnuo je jedva 30 posto prosjeka Europske unije. Slovenija je pak dostignula Portugal i Grčku. Nakon samoubilačke politike koje već godinama precjenjuje domaću valutu, Hrvatska je zapravo izgubila vanjsko tržište (1999. trgovački je manjak iznosio tri milijarde dolara), a hrvatske trgovine krcate su uvoznom robom koja je jeftinija od domaće. Industrijski je sektor također ispaštao zbog privatizacija koje je prošla vlast nerazborito provela u korist svojih prijatelja. Nakon Tuđmanove smrti i sloma HDZ-a, neki među njima, poput Miroslava Kutle, nepoštenog razmetljivca iz bivšeg režima, trunu u zatvoru. Ipak, hrvatska poduzeća koja nisu otišla u stečaj, rade usporeno i čini se da ne zanimaju strane ulagače, osim nekih sektora (osiguranje, banke, turizam, distribucija energije, telekomunikacije). Prema službenim brojkama, svaki je četvrti radno sposoban stanovnik bez posla, a sto pedeset tisuća diplomiranih mladih stručnjaka u zadnjih je deset godina otišlo iz zemlje koja ima 4,8 milijuna stanovnika, u kojoj ne vide budućnost. S obzirom na ovakve podatke, ne iznenađuje što vlast nema volje za reformu javnog sektora, što znači nova otpuštanja. 'Hrvatska radiotelevizija (HRT) zapošljava oko 4.700 ljudi. Potrebna je samo polovica, ali vlada ne želi ni čuti za socijalni program', kaže Mirko Galić, direktor HRT-a. Stručnjaci misle da ona žrtvuje srednjoročnu gospodarsku uspješnost kako bi dobila nekoliko mjeseci socijalnog mira. 'Posljedica je toga da većina poduzeća radi s gubitcima, a zemlja tone u siromaštvo', dodaje g. Baletić. Nova vlast koja upravlja tek jedanaest mjeseci, pokušava začepiti rupe, ali je njezin manevarski prostor malen. Savez šest stranaka koji predvode Socijaldemokratska partija (SDP) i Socijalno- liberalna stranka (HSLS) Dražena Budiše, naslijedio je gotovo praznu blagajnu i vrlo velik dug koji iznosi gotovo polovicu BDP-a. Istodobno, Međunarodni monetarni fond (MMF) prisiljava zemlju na financijsku stegu i potiče veliko kresanje u socijalnim troškovima naslijeđenim od socijalističke Jugoslavije i načina života države. Odatle i nada hrvatskih čelnika da će dobiti znatnu financijsku pomoć izvana, ponajprije iz Europske unije. Tako su oni zadovoljni što su u petak, 24. XI. u sklopu zagrebačkog susreta na vrhu, započeli pregovori s EU-om o potpisivanju sporazuma o pridruživanju i o stabilizaciji. Taj događaj svjedoči o neprijepornom uspjehu nove vlasti: povratak Hrvatske u međunarodne ustroje, pošto je iz njih protjerana koncem Tuđmanova razdoblja, zbog autoritarnog i korumpiranog držanja te vlasti i njezine nedovoljne suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom. 'Nakon zadnjih izbora, zaključio je nedavno borac za ljudska prava Zoran Pusić, dišemo lakše. No svakodnevica je još uvijek teška'", iz Zagreba izvješćuje Christophe Chatelot.