FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

KOLIKO SU MOBITELI DOISTA ŠTETNI?

LONDON, 26. studenoga (Hina/Reuters) - Nije čudo što je javnost zbunjena kad je riječ o štetnosti mobitela. Čak se ni znanstvenici ne mogu dogovoriti koliko su mobiteli opasni za zdravlje.
LONDON, 26. studenoga (Hina/Reuters) - Nije čudo što je javnost zbunjena kad je riječ o štetnosti mobitela. Čak se ni znanstvenici ne mogu dogovoriti koliko su mobiteli opasni za zdravlje. #L# Zasad nema nepobitnih medicinskih dokaza da mobitel može izazvati tumor na mozgu ili druge zdravstvene probleme, ali neke su studije pokazale da ima razloga za zabrinutost. Dva članka objavljena u časopisu "Lancet" iznose različita mišljenja o sigurnosti telefona koji su u suvremenom životu postali neizbježni baš kao i perilice. Dr. Kenneth Rothman iz "Epidemiology Resources Inc" u Bostonu, Massachusetts, kaže kako je jednostavno prerano za presudu o mobitelima. No veća je vjerojatnost da će uzrokovati nesreću nego da će njihovo elektromagnetsko zračenje izazvati bolest. Osobe koje se gotovo neprestano služe mobitelom, kaže, dva puta češće pogibaju u prometnim nesrećama od onih koje rjeđe telefoniraju. "Na temelju zasad dostupnih epidemioloških dokaza, najveća briga javnoga zdravstva su sudari koje uzrokuje ponašanje, a ne izlaganje radiofrekvencijama", napisao je dr. Rothman. Čak da su znanstvenici i otkrili vezu mobitela s rakom na mozgu, on bi, tvrdi, bio rjeđa pojava od nesreća. No Gerard Hyland, biofizičar sa Sveučilišta "Warwick" u Engleskoj i iz Međunarodnoga instituta za biofiziku u Neuss-Holzheimu u Njemačkoj, misli drukčije. On, naime, tvrdi da mobiteli mogu škoditi tijelu jer njihove frekvencije mogu poremetiti tjelesne. Glavobolju može izazvati zračenje na razini dopaminskog sustava u mozgu, a ako dođe do zračenja na razini melatonina javlja se poremećaj sna. No Hyland, koji ističe kako su nužna dodatna istraživanja, priznaje da bi tu povezanost bilo vrlo teško dokazati. "U našoj osjetljivosti postoji element subjektivnosti. Ono što smeta vama možda ne smeta meni", objasnio je Hyland. Komentirajući izvješća u "Lancetu", dr. Philip Dendy, bivši glavni fizičar u bolnici Addenbrookesu u Cambridgetu, kaže kako se trenutačno sve svodi na to kako javnost doživljava sigurnost: "Ima pokazatelja zbog kojih ne bismo smjeli mirno spavati, ali trenutačno nemamo prave dokaze. Nema apsolutne skale sigurnosti. Još ne znamo dovoljno o štetnosti mobitela." (Hina) dgk dgk

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙