ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - Knjiga "Antun Dobronić", autorice Lelja Dobronić, povjesničarke umjetnosti, predstavljena je večeras u dvorani Hrvatskog društva skladatelja.
ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - Knjiga "Antun Dobronić", autorice
Lelja Dobronić, povjesničarke umjetnosti, predstavljena je
večeras u dvorani Hrvatskog društva skladatelja.#L#
Riječ je o knjizi koja govori o životu i djelu skladatelja,
glazbenika, pisca i pedagoga Antuna Dobronića (1878.-1955.), a
knjigu je izdala Matica hrvatska.
Po riječima urednika knjige Nedjeljka Fabria autorica, kćerka
Antuna Dobronića, knjigu piše kronologijski, odnosno donosi
događaje od Antunova rođenja pa sve do njegove smrti. Kombinacija
je to beletristike i znanstvenoga rada, ocijenio je Fabrio. Dodao
je kako autorica sve događaje "potkrepljuje citatima iz novinskih
članaka i dokumentima iz obiteljske arhive".
Lelja Dobronić drži da djelo njezina oca pripada kulturnoj baštini
hrvatskoga naroda. No, pojasnila je kako je knjigu pisala kao
povjesničarka, a po njezinim riječima, na muzikolozima je da donesu
svoje kritike. "Kada se knjiga pročita nadam se da će se dobiti
dojam da je očeva težnja bila moderno skladanje u duhu s tadašnjom
modernom u Europi", zaključila je Dobronić.
Antun Dobronić rođen je 1878. u Jelsi na Hvaru, a umro u Zagrebu
1955. godine. Školovanje za nastavnika glazbe završio je 1905, a
1912. studij kompozicije i dirigiranje na Majstorskoj školi
Konzervatorija u Pragu. Godine 1922. postaje profesorom Muzičke
akademije u Zagrebu.
Skupljao je, proučavao i obrađivao pučke napjeve. Skladao je više
stotina djela pretežno temeljenih na pučkim glazbenim motivima:
deset ciklusa popijevki, petnaestak ciklusa, suita i rapsodija za
zborove (blizu tri stotine pjesama), dvije mise i jedan motet,
pedesetak klavirskih skladbi (u šesnaest suita), sedamnaest suita
za instrumente solo (violinu, violončelo, duhače, harfu), šesnaest
skladbi za komorne sastave, dvadesetak suita za komorni orkestar,
devet simfonija i četiri simfonijske suite, dvadesetak kompozicija
za zbor i orkestar, četrnaest opera, šest cjelovečernjih baleta, te
scensku glazbu za dva renesansna prikazanja.
(Hina) sdju ln