RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 22.11.00.RAZGOVOR S MANGOLDOM

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 22. XI. 2000. 'Europsko blagostanje ovisi o procvatu Rusije' Jevgenij Grigorjev razgovarao je s Klausom Mangoldom, predsjednikom Istočnog odbora za njemačko gospodarstvo o daljnjem razvitku dvostrane suradnje: " - Gospodine predsjedniče, povijest je htjela da se ujedinjenje Njemačke vremenski gotovo sasvim poklopi sa stvaranjem nove Rusije. Kakvi su rezultati tog razdoblja ako gospodarske veze između naših zemalja promatramo u svezi s novim okolnostima? = Ponajprije želim istaknuti da to podudaranje nije slučajno. Ujedinjenja Njemačke vjerojatno ne bi ni bilo u tom času bez 'nove Rusije'. Taj čimbenik ima odsudnu važnost za visoku kakvoću naših dvostranih odnosa. Naši dvostrani gospodarski odnosi i dalje se temelje na trgovini. No iznimno je važno da sve veći utjecaj imaju ulaganja i razmjena na polju usluga. Pred nama su različiti novi dobri izgledi, ali su se, dakako, istodobno pojavile i nove teškoće. Stoga će i dalje biti potrebno i korisno da politički pomažemo gospodarskim odnosima, kao što je dogovoreno u nedavno osnovanoj dvostranoj Strategijskoj radnoj skupini. Danas obim trgovine s Rusijom iznosi tek 1,4 posto ukupne njemačke vanjske trgovine. Izravna njemačka ulaganja u Rusiji iznose oko dvije milijarde maraka. Mogućnosti za naše gospodarske veze nedvojbeno su puno veće, i jasno je da su obje strane jako zainteresirane za njihovo jačanje. Od nove ruske vlade također dolaze novi poticaji za suradnju, tako da smo sada započeli novo poglavlje u partnerstvu. - Na pragu novog stoljeća i tisućljeća u čitavom se svijetu, pa i u Njemačkoj, govori o potrebi obnove. Koliko se to tiče rada Istočnog odbora za njemačko gospodarstvo? = Istočni odbor za njemačko gospodarstvo osnovan je 1952. kako bi pomogao trgovini s državama Istočne Europe. Zadaće i djelatnost Istočnog odbora bili su određeni tadašnjim političkim prilikama. No promjene koje su se dogodile u zadnjih deset godina u Europi - kako Istočnoj, tako i u Zapadnoj - jesu nov izazov koji Istočni odbor shvaća kao dobru priliku. Obnova za nas znači iskoristiti buduće težnje opirući se pri tom na već postignuto. Iskustvo njemačkih poduzetnika iznova potvrđuje da se sigurne i sustavne gospodarske veze isplate i u teškim vremenima. Bez obzira na teškoće na koje smo nailazili ne samo proteklih godina, već i danas, njemački su poduzetnici još uvijek nazočni u Rusiji. Njemačko je gospodarstvo zadnjih godina jasno pokazalo da je siguran partner ruskomu. Nijedna pristojna njemačka tvrtka nije 'pokupila svoje krpice' u Rusiji nakon krize iz kolovoza. A to je za njih bilo prilično teško vrijeme. - Gospodine Mangold, početkom ožujka ove godine u Moskvi, a zatim u srpnju u Berlinu, susreli ste se s novim ruskim vođom. Kakav su dojam ostavili na vas ti razgovori? Koliko je, prema vašem mišljenju, berlinski posjet predsjednika Putina važan za novi početak u našim gospodarskim odnosima? = Ti su susreti vrlo važni za njemačko gospodarstvo. Prilikom boravka u Berlinu, predsjednik Putin dvaput je posjetio ovdašnju njemačku gospodarsku komoru. U svojim je razgovorima jasno dao do znanja da Rusija ozbiljno kani provesti korjenite reforme na gospodarskom i socijalnom području, a ponajprije otvoriti zemlju stranim ulagačima. Tijekom naših susreta doživio sam predsjednika Putina kao otvorenog, pragmatičnog i jako stručnog sugovornika. (...) - U rusko-njemačkoj dvostranoj suradnji vodi se, dakako, računa o propisima Europske unije. Ne postoji li opasnost da ona naiđe na dodatne zapreke u obliku birokracije EU-a? = Naravno, Njemačka je sastavni dio Europske unije i u njoj ne teži za osobitim položajem. No na odnose s Rusijom još će dugo utjecati dvostrana suradnja. To se to više tiče i njemačkog gospodarstva i njegove istaknute uloge u Rusiji. Uspostava dvostranih odnosa nije u opreci s europskim razvojem. Naprotiv, europskim odnosima idu na ruku dobre dvostrane veze. Njemačka pri tom može posredovati za Rusiju u EU-u. - Vi ste, gospodine Mangold, poznati kao pristaša globalizacije. Zato ne možemo a da vas ne zapitamo: kako Rusija može sudjelovati u njoj? Nije li ruski vlak na tom putu razvoja već u slijepoj ulici? = Globalizacija nije subjektivan proces. Zato ne možemo birati - hoćemo li sudjelovati u njemu ili nećemo. Pitanje je zapravo kako iskoristiti prilike koje nam nudi globalizacija? Kako naći svoje mjesto u tom procesu kako ne bi došli u 'slijepu ulicu'? Danas se Rusija još nije u potpunosti integrirala u svjetsko gospodarstvo. No u doba hladnog rata nije to ni htjela. Tako je Rusija bila samo dobavljač sirovina. No tako ne treba i neće biti ubuduće. Ruske su mogućnosti puno veće, tako da će se ona sada morati baviti drugim stvarima. Da bi bila dio svjetskog gospodarstva, mora se sama potruditi. Važan korak na tom putu je želja Rusije da bude članica Svjetske trgovačke organizacije. Tada će rusko gospodarstvo brže udahnuti oštar zrak međunarodne konkurencije, što će se, primjerice, jako dobro odraziti na kakvoću proizvoda, kao i na izbor i primjenu novih tehnologija. Također ne treba zaboraviti da Rusija ima pouzdane međunarodne partnere koji će joj pomoći na tom putu. Njemačka se politika i gospodarstvo zajednički zauzimaju za potporu Rusiji na putu prema demokratskim uvjetima i ustrojima tržišnog gospodarstva. 'Povrat uloženog kapitala' nema pri tom samo gospodarsku važnost: riječ je o tomu da stabilnost i blagostanje Europe bitno ovise o stabilnosti i procvatu Rusije."