ZAGREB, 21. studenog (Hina) - Ovo je velika godina Johanna Sebastiana Bacha! O 250. obljetnici smrti jednog od najvećih skladatelja svih vremena, u sjeni glazbene i općene biografije, ostala je tzv. 'Bachova patografija' - od čega je
bolovao, koja je bolest uzrokom njegove smrti? #l# Malo je onih koji su se bavili Bachovim "zdravstvenim problemima". Naime, "od malena bio kratkovidan", pišu D. i T. Breitenfeld, V. Demarin, D. Buljan, V. G. Gruber, Ž. Jurašinović i D. Dasović, u ogledu posvećenom "patologiji velikana" u 'Liječničkim Novinama'. "Vid mu je bio slabiji već i zbog mukotrpnog prepisivanja i zapisivanja nota pri slabom svjetlu (obično svijeće) od najmlađih dana", stoji u tekstu grupe autora. Tijekom rada na 'Umjetnosti fuge', dvije godine prije smrti, vid mu se počeo opasno pogoršavati, osjećao je i sve veću bol u oku. Istraživači vjeruju da je u svibnju bio pogođen i "manjim moždanim udarom". Bacha je u Leipzigu, "od mrene", kao nešto ranije Haendela, operirao "javni mešetar, neki misle šarlatan, ali i spretan okulist, operater 'chevalier' i 'gentleman' - Englez John Taylor", kojega su ponekad nazivali i "medicinskim Muinchausenom"?! Taylor je zapisao da je 1750. "operirao poznatog starog majstora glazbe, kome sam i vid povratio". Njegov bombastični optimizam dijelile su i 'Berlinske
ZAGREB, 21. studenog (Hina) - Ovo je velika godina Johanna
Sebastiana Bacha! O 250. obljetnici smrti jednog od najvećih
skladatelja svih vremena, u sjeni glazbene i općene biografije,
ostala je tzv. 'Bachova patografija' - od čega je bolovao, koja je
bolest uzrokom njegove smrti? #l#
Malo je onih koji su se bavili Bachovim "zdravstvenim problemima".
Naime, "od malena bio kratkovidan", pišu D. i T. Breitenfeld, V.
Demarin, D. Buljan, V. G. Gruber, Ž. Jurašinović i D. Dasović, u
ogledu posvećenom "patologiji velikana" u 'Liječničkim Novinama'.
"Vid mu je bio slabiji već i zbog mukotrpnog prepisivanja i
zapisivanja nota pri slabom svjetlu (obično svijeće) od najmlađih
dana", stoji u tekstu grupe autora. Tijekom rada na 'Umjetnosti
fuge', dvije godine prije smrti, vid mu se počeo opasno
pogoršavati, osjećao je i sve veću bol u oku. Istraživači vjeruju da
je u svibnju bio pogođen i "manjim moždanim udarom". Bacha je u
Leipzigu, "od mrene", kao nešto ranije Haendela, operirao "javni
mešetar, neki misle šarlatan, ali i spretan okulist, operater
'chevalier' i 'gentleman' - Englez John Taylor", kojega su ponekad
nazivali i "medicinskim Muinchausenom"?! Taylor je zapisao da je
1750. "operirao poznatog starog majstora glazbe, kome sam i vid
povratio". Njegov bombastični optimizam dijelile su i 'Berlinske
novine', za razliku od rostočkog liječnika dr. Eschenbacha.
Suvremeni medicinski stručnjaci smatraju da se kod Bacha prije
radilo o glaukomu nego o mreni. Utučen u posve mračnoj sobi,
sredinom srpnja iste godine, Bach je doživio novi moždani udar.
Nekoliko sati prije smrti 28. srpnja 1750. učinilo mu se da mu se vid
vraća, ali su to vjerojatno bila samo priviđenja.
Liječnici su se Bachovim tijelom nastavili baviti i nakon smrti.
Prekopavanjem groblja uz crkvu sv. Ivana, pronađeni su ostaci -
lubanja starijeg muškarca, jakih kostiju i drugih značajki koje su
"mogle" "odgovarati Bachovim portretima". Poznati anatom Wilhelm
His, utvrdio je da se "najvjerojatnije radi o Bachovoj lubanj".
Proučavajući kosti glave ustanovio je elemente koji upućuju na
razvijenost slušnih moždanih predjela, veću no u običnih smrtnika.
Ostaci Johanna Sebastiana Bacha, ili ono za što se vjeruje da su
njegovi ostaci, pokopani su u crkvi sv. Tome u Leipzigu.
(Hina) ld ld