ZAGREB, 15. studenog (Hina) - Dupini su danas jedna od najugroženijih životinja. Usprkos ubijanju, zagađivanju mora, slučajnom hvatanju u ribarske mreže, još uvijek žive u plavom Jadranu. Istraživači Instituta Tethys iz Italije i
stručnjaci Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba sustavno istražuju zajednicu "dobrih dupina" oko otoka Cresa i Lošinja. #l# Zahvaljujući Institutu Tethys i Prirodoslovnom muzeju, creski i lošinjski dupini danas su najbolje istražena skupina dupina u Mediteranu. Naime, 1987. je godine istraživački tim Tethysa započeo dugogodišnje istraživanje biologije, ekologije i društvene strukture zajednice dupina koji naseljavaju more oko Lošinja i Cresa, piše Draško Holcer u ogledu 'Dobri dupini lošinjski', objavljenom u časopisu 'Matica'. Istraživanje traje već četrnaestu godinu, a od početka su u istraživanje uključeni i stručnjaci Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, koji istražuju faunu jadranskih otoka. "U svojim igrama, borbama i drugim međuodnošajima svaka jedinka dobiva određene ureze, ogrebotine, ožiljke i slično pa tako svaki dobri dupin ima jedinstvenu leđnu peraju koja se u potpunosti razlikuje od peraja ostalih dupina. Zato je leđna peraja jedinstvena kao i otisak prsta!" Svaki dupin dobio je i ime: Vivian, Kiselo, Kate, Draško, Giuse, Susan, Freccia
ZAGREB, 15. studenog (Hina) - Dupini su danas jedna od
najugroženijih životinja. Usprkos ubijanju, zagađivanju mora,
slučajnom hvatanju u ribarske mreže, još uvijek žive u plavom
Jadranu. Istraživači Instituta Tethys iz Italije i stručnjaci
Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba sustavno istražuju
zajednicu "dobrih dupina" oko otoka Cresa i Lošinja. #l#
Zahvaljujući Institutu Tethys i Prirodoslovnom muzeju, creski i
lošinjski dupini danas su najbolje istražena skupina dupina u
Mediteranu. Naime, 1987. je godine istraživački tim Tethysa
započeo dugogodišnje istraživanje biologije, ekologije i
društvene strukture zajednice dupina koji naseljavaju more oko
Lošinja i Cresa, piše Draško Holcer u ogledu 'Dobri dupini
lošinjski', objavljenom u časopisu 'Matica'. Istraživanje traje
već četrnaestu godinu, a od početka su u istraživanje uključeni i
stručnjaci Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, koji istražuju faunu
jadranskih otoka. "U svojim igrama, borbama i drugim
međuodnošajima svaka jedinka dobiva određene ureze, ogrebotine,
ožiljke i slično pa tako svaki dobri dupin ima jedinstvenu leđnu
peraju koja se u potpunosti razlikuje od peraja ostalih dupina.
Zato je leđna peraja jedinstvena kao i otisak prsta!" Svaki dupin
dobio je i ime: Vivian, Kiselo, Kate, Draško, Giuse, Susan, Freccia
bianca, Pinna vibrante... Zanimljivo je da imena ujedno ne
predstavljaju i spol jedinke.
(Hina) ld ld